Najozbiljniji problem, sa kojim se danas suočavaju radnici u BiH, je taj što vlasnici kompanija ne uplaćuju obavezne doprinose u penzione fondove. Ipak, zvaničnici penzionih fondova i poreske administracije ne čine skoro ništa da naplate te dugove ili da stimuliraju poslodavce na plaćanje doprinosa.
Za postojanje crnog tržišta rada nisu poslodavci jedini krivci, niti je svaki od preko 240.000 radnika na crno prisiljen da radi samo za platu, a bez prava i doprinosa. Mnogi sami žele da tako rade.
Poslodavci se na razne načine dovijaju kako bi izbjegli plaćanje visokih doprinosa za radnike, a inspektori rada i odgovorni zvaničnici zatvaraju oči pred očiglednim prekršajima.
Radnici koji su nekoliko decenija proveli na jednom radnom mjestu možda nikad neće otići u penziju zbog neuplaćivanih doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje. Ništa drugo im ne preostaje nego da rade na dnevnicu i žive u nadi da će se stvari promijeniti.
U borbi da ostanu konkurentne i profitabilne, fabrike tekstila i obuće zakidaju radnike na platama i doprinosima, a radnici ne protestuju iz straha da će im biti još gore.
Istraživanje CIN-a je pokazalo da neprijavljeni radnici smatraju da se ne isplati žaliti i da će budućnost donijeti poboljšanja.
Poreski obveznici predugo čekaju i plaćaju preveliku cijenu za rekonstrukcija puteva, škola i druge velike javne radove.
Pokušaj Opštine da se izvuče sa povoljnijim uslovima plaćanja dovelo do odlaganja radova na izgradnji ceste u opštini Konjic.
BiH od svih zemalja u Evropi izdvaja najmanje sredstava na ceste. Šta je razlog – finansiranje prevelike administracije ili nedostatak novca?
Zbog administrativnih zavrzlama i jednogodišnjeg pravnog vakuuma federalne magistralne ceste nitko nije nadgledao. Saobraćajni inspektori iz FBiH su za to vrijeme radili administrativne, a ne poslove inspekcije.
Revizori tvrde da vladine agencije potpisuju neprecizne ugovore sa favoriziranim izvođačima radova što rezultira probijanjem rokova i lošom kvalitetom izvedenih radova.
Zastarjele, loše održavane ceste su jedan od najčešćih uzroka saobraćajnih nesreća, ali za razliku od Hrvatske i drugih evropskih zemalja, BiH nema strategiju za unaprijeđenje i razvoj cestovne infrastrukture.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je jedinstvena organizacija u Bosni i Hercegovini, prva takva osnovana na Balkanu. Bavi se istraživačkim novinarstvom s ciljem da pruži provjerene i istinite informacije, bazirane na činjenicama i dokazima, koje će građanima pomoći da bolje razumiju događaje.
Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.
