Armin Gazibara je u više navrata bio na razgovoru kod šefa zbog nasilničkog ponašanja, tuče i uznemiravanja jedne porodice. I pored svega toga ostao je u sarajevskoj policiji više od dvije godine. A onda je ubio svoju djevojku.
Da li su sudije državnog suda napravile propust kada su na suđenju otvorenom za javnost dopustili da se pročitaju imena žena silovanih tokom rata u Foči? Dok europski posmatrači i udruženja za zaštitu žrtava izražavaju zabrinutost, predstavnici suda tvrde da su reagovali u interesu javnosti.
Finansijska policija se žali da, kad otkriju slučajeve zloupotrebe položaja ili nelegalnog trošenja novca, njihovi izvještaji ostaju zaboravljeni u ladicama tužilaštava.
Preopterećeno tužilaštvo kaže da njihovih 10 tužilaca nije stizalo da se bavi izvještajem Finansijske policije FBiH iz 2003. zato što imaju 6.000 neriješenih predmeta.
Međunarodni Krivični sud za bivšu Jugoslaviju je 1993. godine osnovan u Hagu, a deset godina nakon toga državni sud Bosne i Hercegovine je uspostavio poseban
Branko Dobranić je seksualno zlostavljao maloljetne krvne srodnike, ali na suđenju nije dobio maksimalnu kaznu. Sudije su popustljive i prihvataju izgovore nasilnika, što često završava sa kratkim kaznama.
Dušanka Mihajlović iz Mlječanice 1992. godine hicem iz puške ranila je svog muža. Tokom jedne od mnogobrojnih svađa, muž Vlado zgrabio ju je za kosu
Nije dovoljno samo donijeti nove zakone da bi se zaustavilo porodično nasilje. Predstavnici ženskih nevladinih organizacija kažu da zakoni trebaju biti strožiji, a policija, tužioci i sudije moraju biti dosljedniji u njihovoj primjeni.
Prije tri godine smrtonosni hici okončali su brak u jednom istočnobosanskom gradiću.
Bh. zvaničnici oslobodili su Geralda Gahimu, bivšeg sudiju državnog Vijeća za ratne zločine, sumnji da je u rodnoj Ruandi prekršio zakon. Ali, oni nisu željeli reći odakle im ovlaštenja da presuđuju u slučaju kada su u pitanju zakoni druge zemlje, niti su otkrili kako su uvrdili njegovu nevinost.
Očekuje se da će bh. predstavnici na velikoj donatorskoj konferenciji u Briselu zatražiti 43 miliona eura za nastavak rada Vijeća za ratne zločine. Međutim, neki od većih donatora traže da se osiguraju sredstva za rad Suda samo do sredine 2007. godine, a da se bh. vlasti obavežu da u međuvremenu sačine strategiju za reformu neučinkovitog bh. pravosuđa.
Dok se Vijeće za ratne zločine pri Sudu BiH priprema za procesuiranje optuženih za ratne zločine, advokati dodijeljeni optuženima tvrde da se od početka nalaze u podređenom položaju. Advokati se žale da su ograničeni u radu nedostatkom resursa, lošim platama i sudskim propisima i tvrde da će ovakva situacija odbiti mnoge od njihovih kolega. Za Vijeće koje još nije steklo povjerenje javnosti, ovi problemi otvaraju pitanje mogućnosti održavanja poštenih suđenja.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je jedinstvena organizacija u Bosni i Hercegovini, prva takva osnovana na Balkanu. Bavi se istraživačkim novinarstvom s ciljem da pruži provjerene i istinite informacije, bazirane na činjenicama i dokazima, koje će građanima pomoći da bolje razumiju događaje.
