Archives

Park prirode “Prača”

Osnovnu vrijednost Parka prirode čini klisurasto-kanjonska dolina rijeke Prače sa pećinama “Govještica” i “Banja Stijena” sa brojnim podzemnim oblicima karstnog reljefa.

Livanjsko polje

Osim što je najveće močvarno područje u BiH, najveće je periodično plavljeno krško polje na svijetu. Ovaj prirodni vodeni rezervoar, kao i močvarna vegetacija, boravište su velikog broja riba i vodenih ptica (bukavac i eja livadarka, ždralovi i druge ptice selice).

Spomenik prirode „Pećina pod lipom“

„Pećina pod lipom“ se nalazi u blizini sela Kadića Brdo i značajna je kao arheološki lokalitet. Paleolitski gravirani crteži na ulazu u Pećinu su, prema dostupnim podacima, najstariji na prostoru Bosne i Hercegovine.

Spomenik prirode Pećina „Orlovača“

Pećina je udaljena od Pala 10, a od Sarajeva 15 kilometara. Jedna je od rijetkih pećina koja je otvorena za turističke posjete. Ukupna dužina istraženih pećinskih kanala iznosi oko 2.500 metara, dok je za turiste dostupan dio kanala od 560 metara.

Močvarni kompleks „Bardača“

Zaštićenim područjem je prvobitno proglašena u vrijeme SRBiH 1969. godine, a kasnije Ramsarskom konvencijom 2007. godine

Spomenik prirode „Vrelo Bosne“

U ovom zaštićenom području utvrđene su dvije zone − prva zona obuhvata izvore rijeke Bosne i njihovu okolinu, a drugu zonu čini prostor slivnog područja izvora u podnožju Igmana.

Spomenik prirode Pećina „Ljubačevo“

Pećina je udaljena 14 kilometara od centra Banje Luke. Otkrivena je u južnom dijelu kamenoloma tokom miniranja i dio je većeg podzemnog sistema koji je trajno uništen zbog radova. Dužina pećine je 338 metara. Pećinu čini nekoliko dvorana, povezanih kanalima. To su: Ulazni kanal, Visoka dvorana, Slijepi kanal, Dvorana stalagmita, Kalcitna dvorana, Kolaps i dvorana Posljednji horizont. Tokom speleoloških istraživanja od 2004. do 2006. godine pronađeni su izuzetno rijetki oblici ekscentričnog nakita po čemu je ovo jedinstven podzemni objekat u BiH. Zastupljeni su i ostali oblici pećinskog nakita: veliki salivi, stalagmiti, stalaktiti, pećinski stubovi i bigrene kade.

Park šuma „Jelića brdo“

Riječ je o šumskom kompleksu u neposrednoj blizini centra naselja Laktaši koje čini prirodna sastojina hrasta kitnjaka sa ostalim lišćarima. Može se okarakterisati kao svijetla lišćarska šuma sa izraženom spratnošću i velikim brojem biljnih i životinjskih vrsta.

Spomenik prirode „Vjetrenica“

„Vjetrenica“ je nastala utjecajem vodenih tokova različitih smjerova, ali i svih drugih procesa koji utječu na razvoj speleoloških objekata, a najvažniji od njih su korozija, erozija i urušavanje.

Nacionalni park „Drina“

Najmlađi je nacionalni park u državi, proglašen 2017. godine. Osnovne vrijednosti Nacionalnog parka „Drina“ su staništa endemskih i rijetkih biljnih vrsta, prije svega pančićeve omorike te klisurasto-kanjonska dolina rijeke Drine i njenih pritoka. Pukotine krečnjačkih stijena u kanjonu rijeke Drine predstavljaju staništa u kojima je prisutan najveći broj vrsta endemičnog i reliktnog karaktera.

Park šuma „Slatina“

Zaštićeno prirodno dobro predstavlja kombinaciju prirodne i stvorene vrijednosti. Veći dio kompleksa čini prirodna sastojina bukve i hrasta kitnjaka, a manji dio je vještački formirana sastojina crnog bora.

Spomenik prirode „Tajan“

U okviru Spomenika prirode utvrđene su dvije zaštićene zone: prva zaštićena zona obuhvata skoro 82% ukupne površine i nalazi se na području općine Zavidovići, a u drugu zaštićenu zonu spada preostali dio koji se nalazi na području općine Kakanj.