Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je kreirao bazu podataka o javnim nabavkama roba, usluga i radova. U bazi se nalaze podaci o 52.067 ugovora koje su institucije i javna preduzeća sklopili sa kompanijama u vrijednosti od najmanje 7.5 milijarde maraka.

Podaci su preuzeti iz 254 broja Službenog glasnika BiH, koji su objavljeni u posljednjih pet godina. Kod pojedinih ugovora nije navedena konačna vrijednost sklopljenog ugovora.

Ova oblast definirana je državnim Zakonom o javnim nabavkama, donesenim prije dvanaest godina s ciljem da institucije i javna preduzeća prilikom kupovine roba, usluga i radova dobiju najbolju vrijednost za novac.

Proces javne nabavke obuhvata: planiranje i ispitivanje tržišta, izbor kriterija za ocjenu ponuđača, odabir postupka za provođenje javne nabavke, prikupljanje i ocjenu ponuda, dodjelu ugovora te eventualno žalbeni postupak. U zavisnosti od vrijednosti ugovora, predmeta nabavke i ponude na tržištu javne nabavke se mogu provesti na više načina, među kojima su: otvoreni postupak, ograničeni postupak, konkurentski zahtjev, pregovarački postupak i direktni sporazum.

Podaci o ugovorima koji su sklopljeni, naprimjer, otvorenim postupkom se objavljuju u Službenom glasniku BiH, dok objavljivanje nije obavezno kod primjene nekih drugih metoda, poput konkurentskog zahtjeva ili direktnog sporazuma.

Prema podacima iz Službenog glasnika BiH, najviše novca u protekle četiri godine je potrošeno u energetskom i zdravstvenom sektoru. Najviše novca u javnim nabavkama, preko 1.55 milijardi KM, dobile su firme iz Sarajeva, same ili u konzorciju sa drugim firmama. Firme iz Banje Luke su zaradile više od milijarde KM, dok su mostarske firme dobile poslove vrijedne 632 miliona KM.

Privrednik koji ima primjedbe na tendersku dokumentaciju, postupak ili odluku tenderske komisije ima pravo da se žali Uredu za razmatranje žalbi (URŽ). Zavisno od vrijednosti posla, proces žalbe je firmu ranije mogao koštati od 500 do 25.000 KM, dok je novi zakon, koji je na snazi od jeseni prošle godine, smanjio te troškove na maksimalno 10.000 KM.

Novi Zakon o javnim nabavkama je također propisao i novčanu kaznu za institucije koje krše Zakon u visini do 15.000 KM, ali i za odgovorne osobe u toj instituciji do 3.000 KM. S druge strane, i firmama ponuđačima prijeti kazna do 10.000 KM, a odgovornim osobama u tim firmama do 2.000 KM ako u prijavi na tender daju lažne podatke.