Ured za razmatranje žalbi BiH, nadležan za rješavanje žalbi po osnovu javnih nabavki, u prošloj je godini primio 1.760 žalbi i riješio 98% od toga. Prema navodima iz njihovog godišnjeg izvještaja, primijetili su da je manji broj žalbi u odnosu na godinu ranije. U 2010. godini su imali 1.831 žalbu. Taj pad u prilivima žalbi obrazložili su i manjim brojem provedenih javnih nabavki u institucijama koje se finansiraju iz državnog budžeta.
Predstavnici Ureda za razmatranje žalbi smatrali su da su određene službene osobe promišljeno i s namjerom prekršile državni Zakon o javnim nabavkama BiH, pa su protiv njih podnijeli krivične prijave. Državnom tužilaštvu su podnijeli dvije prijave za nesavjestan rad u službi u postupku javnih nabavki u Centralnoj banci BiH, a okružnim tužilaštvima u Republici Srpskoj su uputili informaciju o krivičnom djelu za nesavjestan rad u službi za javne nabavke koje su provodili: Republička direkcije za robne rezerve Banja Luka, Republička uprava za geodetske imovinsko-pravne poslove RS-a, Željeznice RS ad. Doboj, Klinički centar Istočno Sarajevo i bolničke službe u Foči.
Kantonalna tužilaštva su od Ureda dobila krivičnu prijavu o nesavjesnom radu u službi u postupku javnih nabavki provedenih u: Komunalno-stambenom fondu Cazin, Rudniku mrkog uglja Banovići d.d. Banovići, Rudniku Kreka d.o.o. Tuzla, Općini Tuzla, Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i JP Željeznice FBiH.
Ured za razmatranje žalbi je pokrenuo i dva prekršajna postupka za tendere koje su provodili Javno komunalno preduzeće Bašbunar d.o.o. Travik i Zavod za zdravstveno osiguranje Županije Zapadnohercegovačke – Grude, dok je direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH Novka Agić, kao odgovorna osoba, dobila 4.000 maraka novačane kazne.
U izjavi za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) Agić je rekla da je kaznu dobila u januaru prošle godine, ali za nabavku lijekova – citostatika, provedenu u 2010. godini. Ona kaže da je komisija koja je radila tender postupila u korist Zavoda, jer je dobivena najniža cijena, manja za 26% u odnosu na postojeći ugovor koji su imali sa Bosnalijekom.
“Dobavljač koji nas je tužio imao je skuplji lijek i htio je da zadrži i dalje postojeći ugovor. Zbog toga smo mi u međuvremenu proveli hitni postupak. Smatramo da Ured nije uzeo u razmatranje sve činjenice, da nije napravljena šteta i zbog toga smo pokrenuli postupak kod Suda BiH.“ Kaznu će platiti tek ako i Sud BiH to potvrdi.
Protiv odluke Ureda za žalbu nezadovoljna strana se može žaliti Sudu Bosne i Hercegovine. U prošloj godini je na osnovu žalbi sud donio 125 rješenja, od čega je samo 15 bilo u korist tužitelja. U tih 15 slučajeva poništena je odluka Ureda za žalbu BiH.
U 2011. godini u korist državnog budžeta uplaćeno je 3.000 KM po osnovu dvije novčane kazne koje su postale pravomoćne, a na ime troškova upravnog spora po osnovu tri presude Suda Bosne i Hercegovine isplaćeno je 1.540 KM.
