Bosna i Hercegovina (BiH) gubi milione maraka jer policijske agencije rijetko uspiju naplatiti kazne stranim vozačima.
Prema podacima koje su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva prikupili u ministarstvima unutrašnjh poslova u BiH, vozačima automobila stranih tablica je od 2009. pa do juna 2012. godine izrečeno najmanje 340.000 kazni, u ukupnom iznosu od 17,3 miliona KM. Naplaćeno je svega 3,2 miliona KM i to najčešće od vozača koji imaju prijavljeno prebivalište u BiH, jer njima policija može poslati nalog za uplatu kazne na kućnu adresu.
Vozači koji nemaju prijavljeno prebivalište nedostupni su nakon odlaska iz zemlje. Naime, policijske agencije ne mogu slati naloge na adrese u inozemstvu jer BiH nije potpisnica međunarodnih sporazuma o naplati saobraćajnih prekršaja, kazali su novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva policijski zvaničnici.
Većina stranaca ne plati kaznu tokom boravka u BiH, a na tu obavezu ih ne upozoravaju na izlasku iz zemlje, jer Granična policija, uglavnom, ne dobija informacije o počiniocima saobraćajnih prekršaja.
Vlasti neće moći naplatiti najmanje 8,3 miliona KM kazni samo za 2009. i 2010. godinu, jer je od vremena kada su ti prekršaji počinjeni istekao zakonski rok gonjenja od godinu dana, te je nastupila zastara. U ovom periodu naplaćeno je tek 1,7 miliona KM od iznosa izrečenih kazni. Ukupni iznosi bi mogli biti i veći jer ministarstva unutrašnjih poslova dva kantona i Distrikta Brčko nisu odgovorili na zahtjev za dostavu podataka o kaznama.
Policijski podaci pokazuju da se najmanje 64 posto kazni odnosi na prekoračenje brzine koju su zabilježili stacionirani i mobilni radari na cesti. Za nešto više od 32 posto slučajeva ministarstva unutrašnjih poslova nisu navela o kojoj vrsti prekršaja se radi. Ostatak se odnosi na kazne za nekorištenje pojasa, oduzimanje prava prvenstva, vožnju pod dejstvom alkohola, nepropisno parkiranje, saobraćajne nezgode…
Nikola Sladoje, pomoćnik ministra pravde BiH, kaže da naša zemlja nije potpisnica posebnih sporazuma koji regulišu naplatu saobraćajnih prekršaja.
Sladoje je rekao da postojeći bilateralni sporazumi o pravnoj pomoći u krivičnim stvarima regulišu na isti način i prekršaje. Međutim, troškovi procedure priznavanja strane presude u slučaju prekršaja su veći nego vrijednost pojedinačne saobraćajne kazne, te nije isplativo njeno pokretanje, objašnjava Sladoje.
Povezati graničare i saobraćajce
U policijskim upravama kažu da se problem djelimično može riješiti uspostavom međupolicijskog jedinstvenog sistema obavještavanja u zemlji u koji bi bila uključena i Granična policija BiH. Ona bi po uzoru na evropske graničare mogla isključiti vozilo iz sabraćaja do izmirenja kazne.
Pojedine lokalne policije u BiH nisu čekale na trome političke institucije, već su same pokrenule akcije kako bi povećale naplatu saobraćajnih prekršaja i tako spriječile njihovo zastarijevanje. U tome su djelimično uspješne.
Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srednjobosanskog kantona (SBK), Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) i Unsko-sanskog kantona (USK) su uspostavila elekronske baze podataka u koje unose podatke o vozilima sa inozemnim registarskim tablicama koja su prekoračila dozvoljenu brzinu ili počinila neke druge prekršaje. Policajci na terenu joj pristupaju uz pomoć specijalnih uređaja. Ukoliko zaustave vozila koja su registrovana u bazi, oni mogu naložiti vozačima da odmah plate kaznu za ranije počinjene prekršaje ili da to učine u zakonskom roku do sedam dana.
Policijski zvaničnici objašnjavaju da se kazne i tada naplaćuju, uglavnom, od vozača koji imaju prijavljeno prebivalište u BiH, dok strani vozači napuste zemlju ne plativši kaznu.
MUP ZDK-a je početkom 2010. godine omogućio Graničnoj policiji da pristupa policijskoj bazi podataka u ovom kantonu te je dio stranaca nakon opomene na granici dolazio u policijske uprave u ovom kantonu da plati kaznu, navode policijski zvaničnici.
Polovinom prošle godine bazu prekršaja su sačinili i u Policiji SBK-a. U njoj je evidentirano preko 9.000 prekršilaca, sa kaznama vrijednim skoro pola miliona KM. Baza je dostupna svim policijskim upravama u ovom kantonu koje rade na njihovoj naplati.
Sulejman Tukar, generalni inspektor Policije SBK-a, kaže da je naplata prekršaja poboljšana, ali je najveći efekat u tome što su sad vozači svjesni ovih akcija policije pa su pažljiviji u saobraćaju.
Ahmet Bašagić, komandir kantonalne Jedinice policije za regulaciju i kontrolu saobraćaja USK-a, kaže da od juna prošle godine policijski i službenici Granične policije u ovom kantonu koriste elektronski uređaj Personal Digital Assistent (PDA). Bašagić objašnjava da policajac na terenu može preko PDA uređaja pristupiti kompjuterskom serveru kantonalnog MUP-a i utvrditi da li je stacionirani radar ranije zabilježio da je vozilo koje kontroliše prekoračilo brzinu.
Bašagić je rekao da je za pet i po mjeseci, od kako se počeo koristiti PDA uređaj, izrečeno 6.000 kazni koje su napravili vozači stranih vozila. On je kazao da su ovi vozači većinom bh. građani koji su privremeno zaposleni u inozemstvu, ali neki od njih su i stranci, pa kazne neće moći biti naplaćene.
Efikasan sistem naplate u EU-u
„Ako ste na izlazu iz Slovenije, a napravili ste prekršaj u Španiji, graničar će vas isključiti iz saobraćaja i uputiti u najbližu banku da izmirite dug“, dodao je Bašagić.
Goran Šmitran, načelnik Odjeljenja za bezbjednost saobraćaja MUP-a RS-a, kazao je da je i u ovom entitetu najveći problem naplatiti prekršaje koji su zabilježeni stacioniranim radarom. On je istakao da policija u RS-u ima problem da sazna ko je vozač stranog vozila koje prođe kroz radarski sistem. Bez te informacije nemoguće ga je sankcionisati.
Kako bi se u potpunosti riješio problem naplate, Šmitran kaže da se moraju uvezati sve policijske agencije u BiH te potpisati sporazumi između država, kao i sa EU-om.
Prema podacima Udruženja za unapređenje bezbjednosti Saobraćaja RS-a, najčešći saobraćajni prekršaji su prekoračenja brzine. Predsjednik ovog udruženja Milenko Jaćimović kaže da je na tri lokacije, gdje su stacionirani radari u Banjoj Luci, u 2011. godini evidentirano oko 4.500 vozila stranih tablica od kojih kazne nisu mogle biti naplaćene.
CIN je ranije objavio priču o saobraćajnim prekršajima koje su počinili vozači automobila sa diplomatskim tablicama. Bh. sudovi su obustavljali prekršajne postupke protiv počinilaca, zbog propisa o imunitetu diplomata. Tadašnjom analizom evidentiranih prekršaja utvrđeno je da najmanje 120.000 KM izrečenih kazni nije naplaćeno.
