Predsjednici, premijeri, ministri, njihovi zamjenici, savjetnici i poslanici na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou te rukovodioci nekih državnih institucija mogli su primati plaću i nakon okončanja mandata. Ovo pravo su imali prema zakonima koje su sami napisali i usvojili.

“Bijeli hljeb“ je postao poznat javnosti početkom 2014. godine kada je njegovo ukidanje bilo jedno od glavnih zahtjeva građana na protestima protiv neefikasne vlasti u BiH.

Od tada je ovo pravo ukinuto na državnom nivou te u Tuzlanskom, Unsko-sanskom, Bosansko-podrinjskom, Zeničko-dobojskom i Kantonu Sarajevo.

Za razliku od njih, federalni funkcioneri i dalje mogu uživati pravo na „bijeli hljeb“ godinu dana nakon isteka mandata. Svim funkcionerima u Republici Srpskoj (RS), Zapadnohercegovačkom kantonu (ZHK) te savjetnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine (BiH) odobrava se isplata takve naknade najduže pola godine. Plaću mogu primati dok ne nađu drugi posao ili ne odu u penziju. Funkcioneri dobijaju „bijeli hljeb“ čak i ako su smijenjeni ili ako na funkciji provedu makar jedan dan. Nije ograničeno ni koliko puta ista osoba može to pravo koristiti.

Prema podacima koje je prikupio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), od početka 2008. do marta 2015. godine 476 funkcionera je dobilo najmanje 8,5 miliona maraka za „bijeli hljeb“, dok je njih 15 na „bijelom hljebu“ bilo i po dva puta.

Državnim institucijama, skupštinama, vladama i predsjednicima u BiH su novinari CIN-a poslali zahtjeve kojima su tražili podatke o imenima funkcionera, periodu korištenja naknade i njihovim mjesečnim iznosima. Uprkos višemjesečnom insistiranju CIN-a na odgovorima i poštovanju zakona o slobodi pristupa informacijama, neke institucije nikada nisu poslale podatke, dok su druge odgovarale nepotpuno i nejasno. Zbog toga se u bazi nalaze polja koja ne sadrže podatak o imenu, iznosu ili periodu. Tek trećina odgovora je pružala potpunu, traženu informaciju. Svi odgovori su objedinjeni u bazi podataka.