Boračka udruženja u Bosni i Hercegovini su od 2012. do 2018. godine iz budžeta općina, gradova te kantonalnih i entitetskih ministarstava nadležnih za pitanja boraca dobile nešto više od 83 miliona maraka. Riječ je o redovnim i planiranim isplatama iz budžeta.
Najviše novca za boračka udruženja je izdvojeno u Federaciji BiH – 53,2 miliona maraka – dok je Republika Srpska dala skoro 27,5 miliona maraka. Brčko distrikt je izdvojio nešto više od 2,5 miliona, a glavni grad Sarajevo i njegove četiri općine 4,86 miliona maraka.
Tražeći podatke o izdvajanjima za boračka udruženja, novinari Centra za istraživačko novinarstvo su poslali 155 zahtjeva institucijama širom Bosne i Hercegovine. Većina institucija je dostavila podatke, ali neke, ignorišući zahtjeve, nisu CIN-u napisale nikakav odgovor. U takvim slučajevima novinari su podatke prikupljali iz službenih novina.
Proces prikupljanja podataka je pokazao da većina institucija ne vodi jasnu evidenciju o ovim izdvajanjima jer su nazivi boračkih udruženja nepotpuni i za skoro polovinu davanja nije poznat razlog, odnosno namjena utroška novca. Ostali su novac potrošili na redovne aktivnosti organizacije, obilježavanje važnih datuma, izgradnju spomenika te pomoć svojim članovima.
Zbog odbijanja institucija da dostave podatke o imenima boraca koji su dobijali novac iz budžeta, u ovoj bazi nema podataka o novcu koji je davan kao direktna pomoć pojedincima, pomoć za njihovo stambeno zbrinjavanje i slično.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je kreirao bazu podataka o poticajima isplaćenim zadrugama i njihovim članovima, a svrha poticaja je zapošljavanja boračke populacije.
Baza sadrži podatke o 5.225.349 KM poticaja isplaćenih u periodu od 2014. do 2018. godine. Novac je isplaćen za 69 zadruga, 125 zadrugara – pojedinaca te Boračkom zadružnom savezu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).
Poticaje za zapošljavanje boračke populacije putem zadruga su u spomenutom periodu isplaćivali Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo i Ministarstvo za pitanja branilaca Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Ostali kantoni, Brčko distrikt i Republika Srpska nisu isplaćivali poticaje zadrugama.
Pravo sudjelovanja pri dodjeli ovih poticaja imale su zadruge koje okupljaju boračke kategorije, zadrugari pojedinci i Borački zadružni savez FBiH.
Zadrugu može osnovati najmanje pet osoba ili pravnih lica. Osim osnivača koji se upisuju u sudski registar u zadrugu se naknadno mogu upisati i drugi zadrugari na osnovu svojih uloga. Oni imaju ista prava i obaveze kao i osnivači i upisuju se u interni akt zadruge – Knjigu zadrugara.
Rad zadruge kontrolišu entitetski zadružni savezi dok je Borački zadružni savez FBiH novoformirano tijelo koje bi trebalo pružati stručnu pomoć boračkim zadrugama.
Ova vrsta poticaja je namijenjena boračkim kategorijama stanovništva u koje spadaju porodice poginulih boraca, ratni vojni invalidi, demobilisani borci i njihove porodice te nosioci ratnih priznanja. Osim za zapošljavanje novac je dodjeljivan i za osnivanje zadruga, nabavku opreme ili stvaranje novih proizvoda.
Prilikom odobravanja poticaja, uz zapošljavanje su vrednovani kvalitet i kompletnost programa, visina učešća vlastitih sredstava, ostvareni rezultati zadruge, uključivanje vlastitih resursa i slično.
