/// OTVORENE JAVNE NABAVKE ///

Javne institucije i preduzeća svake godine troše značajne sume novca (oko 7.5 milijardi KM u pet godina) za različite vrste nabavki, koje su im potrebne za normalno funkcioniranje te obavljanje poslova iz svoje nadležnosti. Kupovina uredskog materijala, avionskih karata, bolničkih kreveta, sanitetskih vata, laboratorijske opreme, održavanje računarske opreme, asfaltiranja ulica pa sve do nabavke borbenih aviona i izgradnje autoputeva, aerodroma, stadiona ili hidrocentrala – sve su to primjeri roba, usluga ili radova koje država nabavlja na tržištu od, uglavnom, privatnih kompanija.

Budući da se institucije finansiraju javnim novcem, zakonom su propisana pravila i procedure koje je potrebno ispoštovati prilikom nabavke, kako bi se zaštitio javni interes i osiguralo racionalno trošenje budžetskih sredstava.

Decentraliziran sistem

U Bosni i Hercegovini, način na koji se provodi javne nabavke, te obaveze i odgovornosti svih učesnika u tom procesu, regulisana su Zakonom o javnim nabavkama BiH, koji je stupio na snagu u novembru 2014. godine, te podzakonskim aktima. Zakon o javnim nabavkama su dužne primjenjivati sve institucije koje su u javnom vlasništvu i koje se finansiraju novcem poreznih obveznika, uključujući ministarstva, agencije, javna preduzeća, jedinice lokalne vlasti, bolnice, škole, policijske uprave, socijalne službe, pravosudne institucije i slično.

Zakonom je uspostavljen tzv. decentralizirani sistem javnih nabavki, što znači da nabavke provode pojedinačno ugovorni organi.

Procedura

Javne nabavke provode se u nekoliko koraka. Prvo ugovorni organ napravi procjenu vlastitih potreba za nabavkom te na osnovu toga napravi plan nabavki. Nakon što je osiguran budžet, ugovorni organ započinje konkretnu nabavku tako što u tenderskoj dokumentaciji definira predmet nabavki, kriterije na osnovu kojih će ocjenjivati kandidate i njihove ponude, te metodu (vrsta postupka) putem koje će se vršiti nabavka. Potom slijedi tenderska faza u kojoj ugovorni organ objavljuju poziv potencijalnim ponuđačima da dostave svoje ponude, te nakon isteka roka za dostavu ponuda, komisija ocjenjuje ponude te bira pobjednika tendera, odnosno ponuđača čija je ponuda ocijenjena kao najbolja.

Ukoliko niko od učesnika na tenderu nije uložio žalbu na provedeni postupak, ugovorni organ sklapa ugovor sa izabranim ponuđačem, čime počinje realizacija nabavke prema uslovima definiranim u javnom pozivu, odnosno sklopljenom ugovoru.

Žalbe

Kada ponuđači smatraju da je u postupku javne nabavke prekršen zakon ili narušena njihova prava, imaju pravo na žalbu. U postupcima javnih nabavki, ugovorni organi koji provode postupke javne nabavke imaju status prvostepenog organa, pa se tako eventualne žalbe na provedbu procedure javne nabavke ulažu najprije ugovornom organu kao prvostepenoj instanci. Ukoliko ugovorni organ odbije ili odbaci žalbu, prema trenutnom zakonskom rješenju, automatski ju šalje pred drugostepeni organ, odnosno Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine (URŽ).

URŽ je kolegijalni izvršni organ za rješavanje drugostepenih žalbenih postupaka u javnim nabavkama. Sjedište je u Sarajevu i ima dvije filijale u Mostaru i Banja Luci, koje nemaju status samostalnih pravih lica. Odluke URŽ su konačne i izvršne. To znači da se u odnosu na odluke odnosno Rješenja URŽ ne može ulagati nova žalba u upravnom postupku, te da se po rješenjima mora postupati. Ipak, stranka koja je nezadovoljna Rješenjem URŽ na raspolaganju ima pravni lijek, ali u upravnom sporu pred Sudom BiH, kojeg pokreće tužbom.

Agencija

Druga važna institucija je Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine (AJN), savjetodavni organ sa sjedištem u Sarajevu i dvije filijale u Banja Luci i Mostaru koje nemaju status pravne osobe. Ovlaštenja AJN su dosta široka, a obuhvataju izradu nacrta zakona i podzakonskih akata, monitoring i savjetovanje u cjelokupnom sustavu javnih nabava. Pored AJN, URŽ i Suda BiH kao osnovama institucionalnog okvira javnih nabava, značajna je uloga i revizijskih organa na svim nivoima koji imaju mogućnost utvrđivanja nepravilnosti u postupcima.

Postupci

U zavisnosti od vrste nabavke i uslova u kojima se nabavka provodi, ugovorni organi mogu odabrati jedan od navedeni vrsta postupka javne nabavke:

  • Otvoreni postupak – dostupan svim ponuđačima da dostave ponudu na osnovu javno objavljenog poziva.
  • Ograničeni postupak – za kompleksne radove i poslove, gdje u pretkvalifikacijskoj fazi zainteresirani ponuđači dostavljaju zahtjev za učešće, nakon čega ugovorni organ poziva samo kvalificirane kandidate da dostave ponude.
  • Konkurs za izradu idejnog rješenja raspisuje se prilikom nabavki iz specifičnih oblasti, poput arhitekture, građevinarstva ili prostornog uređenja.
  • Pregovarački postupak - u slučajevima krajnje hitnosti, ili u uslovima gdje se zbog tehničkih ograničenja ili ekskluzivnih prava ugovor može dodijeliti samo jednom ponuđaču, ugovorni organ može primijeniti pregovarački postupak sa ili bez objavljivanja obavještenja o nabavci.
  • Konkurentski zahtjev - ugovori manje vrijednosti mogu se sklapati putem konkurentskih zahtjeva, gdje se direktno od ponuđača zahtijeva da dostave svoju ponudu, od kojih se potom bira najpovoljnija. Konkurentski zahtjev se može dostaviti u slučaju da se nabavljaju roba i usluga u vrijednosti ispod 50.000 KM, ili radovi ispod 80.000 KM.
  • Direktni sporazum – provodi se za poslove i robe vrijednosti ispod 6.000 KM, gdje ugovorni organ prikuplja prijedlog cijene ili ponudu od pojedinačnog ponuđača.
  • Takmičarski dijalog nova je vrsta postupka koji daje mogućnost ugovornim organima da sa zainteresiranim ponuđačima vode dijalog o razvijanju jednog ili više odgovarajućih rješenja koja mogu ispuniti njihove zahtjeve i na osnovu kojih su izabrani ponuđači pozvani da podnesu ponude.

Četiri principa

Neovisno o predmetu i vrsti postupka, ugovorni organi dužni su poštivati četiri univerzalna principa javne nabavke, koju su proklamovani i u važećem Zakonu o javnim nabavkama:

  • Transparentnost podrazumijeva dostupnost svih relevantnih informacija o procesu javne nabavke, koje omogućavaju ponuđačima, ali i široj javnosti da budu upoznati sa pravilima, uslovima, te svim odlukama u procesu javnih nabavki. Informacije moraju biti pravovremene i pouzdane, te dostupne kroz različite kanale.
  • Nediskriminacija znači da svi ponuđači moraju imati jednak tretman u postupku javne nabavke, te imaju jednake šanse. Ugovorni organ ni na koji način ne smije da diskriminira ponuđače, odnosno da kroz uslove i kriterije favorizira određene ponuđače.
  • Aktivna konkurencija – ugovorni organi, ne samo da moraju osigurati jednak tretman svih aktera u procesu, već je također dužan da osigura da je postupak javne nabavke otvoren za konkurenciju, te da osigura uslove za nadmetanje među različitim ponuđačima.
  • Najbolja vrijednost za novac jedna je od osnovnih principa, ali i ciljeva javne nabavke koji se zalaže za maksimiziranje dobiti putem javne nabavke, gdje se kroz efikasno i racionalno trošenje javnih sredstava, za najmanji iznos sredstava dobije najkvalitetniji proizvod.

/// PRIČE ///

Više od milijardu KM za javne nabavke u prošloj godini
Javne ustanove su tokom prošle godine potpisale 11.864 ugovora o javnim nabavkama, vrijednim najmanje 1,1 milijardu KM. Informacije o svakoj nabavci se nalaze u...
12.4.2016.
Pojačane nabavke u izbornim godinama
Od ukupne količine nabavki provedenih u protekle četiri i po godine, skoro trećina novca je potrošena u elektroenergetskom sektoru. Najviše novca se troši u izbornim godinama.
30.12.2015.
Promocija načelnika preko leđa sirotinje
Prošle godine je iz budžeta javnih institucija isplaćeno oko 31.500 KM organizatoru manifestacija za izbor najboljih menadžera. Priznanja su dobili i rukovodioci ovih institucija.
6.4.2016.
Doktor za prevare
Ortopedske kuće su uz pomoć uglednog bihaćkog ljekara zloupotrebljavale fondove za izradu invalidskih pomagala u...
30.1.2016.
Slučaj Jusufranić: Praonica za bolji biznis
Nakon odlaska sa čela gradskog saobraćajnog preduzeća iz Sarajeva Ibrahim Jusufranić i njegova porodica su stekli milionsku imovinu.
05.2.2016.
Kukolj u federalnim rezervama
Dvije privatne firme su nezakonito potrošile pšenicu iz robnih rezervi, vrijednu 1,8 miliona KM. Šteta je mogla biti manja da je...
27.7.2015.
Banka sperme skuplja prašinu
Sarajevski klinički centar je kupio duplu opremu za zamrzavanje spermatozoida, ali nijednu ne koristi. Pacijente šalju na privatne klinike...
31.7.2015.
Šuplje cisterne robnih rezervi Federacije BiH
Javne zalihe goriva vrijedne oko 6,4 miliona maraka nestale su iz terminala firme „Zovko Oil“ iz Žepča kojoj su povjerene na čuvanje.
23.7.2015.
Političari zaradili na tenderima
CIN je kreirao bazu podataka o 39.178 ugovora o javnim nabavkama vrijednih najmanje 6,2 milijarde KM.
10.4.2015.
Kad ministar hoće mercedesa
Za bivšeg federalnog ministra trgovine Milorada Bahilja kupljen je službeni automobil od mostarske firme “Auto Lijanovići” koja je u vlasništvu nećaka njegovog stranačkog šefa.
15.6.2015.
gdje je lova

/// ANALIZE ///

Ključni problemi u javnim nabavkama u BiH: Iskustva privrednih subjekata" sumira glavne rezultate istraživanja o preprekama sa kojima se privredni sektor suočava u postupcima javnih nabavki u Bosni i Hercegovini. Rezultati istraživanja pokazuju da se problemi javljaju u svim fazama javnih nabavki.
Izvještaj Centra za društvena istraživanja Analitika se bazira na rezultatima istraživanja, provedenog tokom 2014. godine, čiji je osnovni cilj bio identificirati ključne prepreke s kojima se privredni subjekti u Bosni i Hercegovini suočavaju u postupcima javnih nabavki u BiH.
Ovaj policy memo ukazuje na ključne nedostatke u zakonskom okviru koji regulira pravnu zaštitu u postupcima javne nabave u BiH te nudi preporuke za prevazilaženje uočenih nedostataka.
Ova analiza nastoji pružiti odgovor na pitanje udovoljava li postojeći zakonski okvir u Bosni i Hercegovini zahtjevu učinkovite pravne zaštite u postupcima javnih nabavki iz perspektive relevantnih standarda prava Evropske unije.
Izvještaj analizira u kojoj mjeri zakonski okvir u Bosni i Hercegovini osigurava transparentnost u cjelokupnom procesu javnih nabavki, od faze planiranja do realizacije ugovora. Novi Zakon o javnim nabavkama BiH propisao je niz novih rješenja koja trebaju doprinijeti unapređenju transparentnosti javnih nabavki u BiH.
Ovaj policy brief nudi uvid u glavne prepreke transparentnosti u oblasti javnih nabavki, posebno u svjetlu međunarodnih standarda i komparativnih praksi, prvenstveno se fokusirajući na postojeća zakonska i institucionalna rješenja u ovoj oblasti.

/// OTVORENE JAVNE NABAVKE ///

Otvorene javne nabavke (Open Public Procurement – OPP) je zajednički projekat tri organizacije finansiran od strane Evropske unije: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Centar za društvena istraživanja – Analitika, te Centar za zastupanje građanskih interesa – Fondacija CPI. Cilj projekta, koji je trajao od decembra 2013. do juna 2016., jeste doprinos borbi protiv korupcije osnaživanjem sektora javnih nabavki uz kvalitetnije učešće nevladinog i privatnog sektora.

Kroz analize i druge stručne dokumente, koje je iznjedrio projekat, ukazano je na postojeće probleme zakonskog okvira, otežane praktične okolnosti te moguće izazove, uz prijedlog mjera poboljšanja. U suradnji s drugim, manjim, lokalnim organizacijama povećani su njihovi kapaciteti za praćenje sistema nabavki i borbu protiv korupcije. Kroz istraživačke priče i baze podataka otkrivene su specifične koruptivne prakse i stvoren pritisak za većom transparentnošću i opštom odgovornošću u sistemu javnih nabavki.

CPI je radio na edukaciji i jačanju kapaciteta nevladinih organizacija u BiH po pitanju procesa i monitoringa javnih nabavki. Okupljeno je 12 organizacija iz cijele BiH u Partnerstvo za javne nabavke, koje su prošle kroz edukativni radionice, te radile na monitoringu javnih nabavki u sredinama i sektorima u kojima djeluju. Na osnovu praćenja nabavki, organizacije učesnice u projektu su radile priče na temu nabavki koje su predstavljene na web stranici Fondacije CPI www.gdjejelova.ba.

CIN

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je nevladina medijska organizacija, osnovana 2004., u čijem fokusu rada su istraživanje korupcije, organiziranog kriminala i sistemskih nepravilnosti koje građanima BiH otežavaju život te usporavaju demokratski razvoj države. Kroz istraživačke priče, interaktivne sadržaje i baze podataka, CIN razotkriva korupciju, nepravilnosti i neodgovornost u javnim nabavkama, pravosuđu, dodjeli poticaja, energetici, javnoj upravi i svakom drugom sektoru od značaja za građane.

Analitika

Centar za društvena istraživanja Analitika je nezavisna, neprofitna, nevladina organizacija, koja se bavi istraživanjem i razvojem javnih politika u širem smislu. Misija analitike je da na osnovu kvalitetnih istraživanja i odgovarajuće ekspertize ponudi relevantne, inovativne i praktične preporuke usmjerene na promoviranje inkluzivnih i boljih javnih politika, kao i na ukupno unapređenje procesa njihovog donošenja.

CPI

Centar za zastupanje građanskih interesa – Fondacija CPI je nevladina organizacija osnovana 2009. godine, koja se bavi prikupljanjem, analizom i objavljivanjem podataka od interesa za građanstvo, te njihovom promocijom aktivno podržava izgradnju civilnog društva kroz zagovaranje transparentnosti budžetskog procesa na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Fondacija CPI nastoji omogućiti da javni i verificirani podaci važni za građane Bosne i Hercegovine budu lako dostupni, u kontekstu i na način koji je razumljiv i onima koji se profesionalno ne bave javnom administracijom i javnim finansijama.

/// KONTAKT ///