Od ukupne količine nabavki provedenih u protekle četiri i po godine, skoro trećina novca je potrošena u elektroenergetskom sektoru. (Foto: CIN)

Od ukupne količine nabavki provedenih u protekle četiri i po godine, skoro trećina novca je potrošena u elektroenergetskom sektoru. Najviše novca se troši u izbornim godinama.

U protekle četiri i po godine institucije u Bosni i Hercegovini (BiH) su potrošile skoro sedam milijardi KM za nabavku roba, usluga i radova. Skoro trećina novca je potrošena kroz javne nabavke u elektroprivrednim preduzećima, termoelektranama i rudnicima, kao i ostalim preduzećima elektroenergetskog sektora.

Veći dio novca je otišao na rudarsku mehanizaciju, gorivo i električnu energiju, ali dio novca je otišao i na alkohol, suhomesnati i slatki program.

Ovi su podaci preuzeti iz Službenih novina BiH u kojima se objavljuje većina javnih nabavki provedenih otvorenim i pregovaračkim postupkom sa objavom podataka, ali objavljivanje nabavki provedenih primjerice konkurentskim zahtjevom ili direktnim sporazumom nije obavezno. Podatke su obradili novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) i objavili ih u lako pretraživoj bazi podataka.

Najviše novca – nešto preko milijardu KM – potrošila je „Elektroprivreda Bosne i Hercegovine“, zajedno sa svojim zavisnim društvima – rudnicima i termoelektranama. „Elektroprivreda Republike Srpske“, zajedno sa svojim rudnicima i termoelektranama, potrošila je malo manje od 733 miliona KM. „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ je u pomenutom periodu potrošila 425,5 miliona KM, kupujući između ostalog električnu energiju, budući da ovo preduzeće nema dovoljno vlastite proizvodnje.

U četiri i po godine sklopljeno je preko 7.000 ugovora, a najviše poslova dobile su firme: „Elnos BL“ i „Nestro Petrol“ iz Banje Luke, „Treasure“ iz Zenice i „Termoelektro“ iz Brčkog. S druge strane, neka preduzeća su imala manji broj ugovora, ali su bila vrednija s obzirom na postignutu cijenu, kao što je slučaj sa „Rudnapom“ iz Banje Luke. Ova firma je na osnovu dva ugovora ostvarila prihod od 212,2 miliona KM, poslujući sa „Elektroprivredom HZHB“.

Najviše novca u energetskom sektoru dobile su firme iz Sarajeva i Banje Luke. Potom slijede gradovi u kojima su ili čijoj okolini se nalaze energetska postrojenja i rudnici: Mostar, Zenica, Tuzla, Bijeljina, Gacko, Lukavac.

Analiza prikupljenih podataka pokazuje da javna elektroenergetska preduzeća puno više novca kroz javne nabavke troše u izbornim godinama. Tako je, recimo, 2012. godine, kada su održani lokalni izbori, potrošeno 640,8 miliona maraka, a naredne godine 388,8 miliona KM. Godinu poslije, kada su održani opći izbori, potrošeno je 524,3 miliona KM.