Najmanje 13 bivših parlamentaraca iz prethodna dva mandata su pronašli posao na rukovodećim mjestima u administraciji, najčešće odmah nakon što iskoriste povlasticu „bijelog hljeba“. (Animacija: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Poraz na izborima za neke političare ne znači i gubitak državne plaće. Kad ne uspiju obnoviti mandat u parlamentima, oni postaju šefovi u javnoj upravi.

Iako za rukovodeće pozicije postoji konkursna procedura, konačan izbor kandidata je rezultat političkih dogovora, pokazuje istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN). Dok čekaju na novu poziciju, političari uživaju „bijeli hljeb“, pravo koje im omogućava da u periodu do godinu dana primaju istu neto plaću koju su imali u parlamentima.

Posao na rukovodećim mjestima u administracije pronašlo je najmanje 13 bivših parlamentaraca iz prethodna dva mandata, među kojima su Slavko Matić, Mirko Okolić i Husein Nanić. Nove poslove su najčešće dobili odmah nakon što iskoriste povlasticu „bijelog hljeba“.

Slavko Matić je podršku za imenovanje na mjesto direktora u Agenciji za antidoping kontrolu BiH potražio u svojoj stranci – HDZBiH. (Foto: CIN)

Podrška stranke pa izlazak pred komisiju

Slavko Matić nije uspio na Opštim izborima 2010. obnoviti mandat u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (BiH). Ipak, nadao se da će njegova stranka, Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZBiH), postati dijelom izvršne vlasti u Federaciji BiH, a on dobiti mjesto u Sarajevu. U rodni Domaljevac-Šamac mu se nije vraćalo.

Formiranje vlasti u FBiH je potrajalo šest mjeseci, ali u njoj na kraju nije bilo predstavnika njegove stranke. Zbog toga se Matić počeo raspitivati za posao u svojoj Posavini. U tom periodu nije bio bez prihoda. Zahvaljujući „bijelom hljebu“ on je godinu dana svakoga mjeseca primao 4.541 KM.

“Tražio sam rješenje i u razgovoru s prijateljima rekli su da ne idemo izmišljati nikakvu toplu vodu – postoji zakonski regulirana mogućnost da predsjednik vlade ima savjetnika”, rekao je Matić novinarki CIN-a.

Na poziciju savjetnika se ne dolazi konkursnom procedurom, već na osnovu diskrecionog prava predsjednika, premijera i ministara. Prema istraživanju CIN-a, ove dobro plaćene pozicije često zauzimaju političari koji su izgubili na izborima ili njihovi rođaci.

Matić je sa stranačkim kolegom Marijanom Oršolićem, tadašnjim premijerom Posavskog kantona, dogovorio da bude njegov savjetnik za pitanja branitelja i procedure priprema zakona. Matić je po struci ekonomista. Tokom rata je bio načelnik Stožera 104. brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u rodnom mjestu, a sve do 1999. godine načelnik Uprave za odbranu Orašja.

S obzirom da je posao savjetnika privremenog karaktera, Matić se opet našao u situaciji da traži novi posao. Prilika se ukazala u proljeće 2013. godine kada je objavljen konkurs za direktora Agencije za antidoping kontrolu BiH, jer je tadašnjem direktoru Branku Markiću istekao četverogodišnji mandat.

Procedura nalaže da imenovanje direktora predlaže petočlana komisija, koja kandidate ocjenjuje na intervju, a koju čine zaposlenici Ministarstva civilnih poslova BiH, dok Vijeće ministara BiH predloženog kandidata konačno potvrđuje glasanjem.

Matić je član Središnjeg odbora HDZBiH i u Stranci je 25 godina. Bio je i predsjednik stranačkog Županijskog odbora Posavine i sekretar Općinskog odbora Domaljevac-Šamac. On je novinarki CIN-a rekao da je nakon prijave na konkurs pitao prijatelje u Stranci da li će imati potporu za ovu poziciju. Kaže da su mu u Stranci rekli da mora ispunjavati uvjete za konkurs.

“Ako ne ispunjavam uvjete u punom smislu, oni tu ništa ne mogu podržati niti pomoći, ali ako ispunjavam uvjete, što se njih tiče, da ću imati potporu.”

Iako je dobio potvrdu da će ga Stranka podržati, Matić kaže da intervju na koji je izašao nije bio samo formalnost.

“Dileme su bile da se iz moje stranke mogu pojaviti dvije-tri osobe koje imaju poput mene i političkog iskustva i politički rejting u Stranci, a da su istovremeno to osobe koje u tom trenutku nisu nigdje riješene”, dodaje Matić.

Jedini Matićev konkurent je bio dotadašnji direktor Agencije Branko Markić koji je prema ocjeni revizora uspješno obavljao posao, dok se drugi prijavljeni nisu ni pojavili na intervjuu.

Konkursna komisija koju su činili: Suvad Džafić, Zlatko Horvat, Biljana Čamur, Edin Kučuković i Velibor Vasović odlučila je da je Matić bolji kandidat od Markića. Vijeće ministara BiH je takav izbor potvrdilo.

Matić je imenovan za direktora sredinom jula 2013. godine. Smatra da mu, kao jednom od osnivača Stranke u Posavini i političaru sa dugim angažmanom, direktorsko mjesto i pripada.

Klikni na sliku da vidiš cijelu garfiku.

„Šta god ko mislio o tome, kada je riječ o imenovanim osobama na razini države ili entiteta, naravno da politika odlučuje“, kaže Matić za CIN.

Sa njim se slaže i predsjednik njegove stranke Dragan Čović, koji je u jednom od obraćanja medijima u junu ove godine izjavio: „Kadroviranje je vrlo jednostavno. Politikom se dolazi i odlazi u agencije ili javna preduzeća. To je standardno ponašanje demokratskog svijeta“.

S druge strane, ekspert za javnu upravu Damir Ahmetović ne misli tako. Upozorava da imamo situaciju u kojoj se konkursi raspisuju, a zapravo se unaprijed zna šta je kojoj političkoj stranci pripalo. „Mislim da je to nedopustivo i političke stranke moraju da shvate da za državne institucije trebaju biti raspisani konkursi koji će omogućiti da se zbilja najbolji ljudi prime na te poslove, jer njihova obaveza je da štite interese države, a ne političke stranke, što je u potpunosti iščašeno u ovom momentu.“

Poplava kao izgovor za političko uhljebljenje

Mirko Okolić je postavljen za načelnika novoformiranog Odjeljenja za civilnu zaštitu Grada Doboja u decembru 2014, baš kada mu je isteklo pravo na „bijeli hljeb“. (Foto: CIN)

Posao u administraciji pronašao je i Matićev kolega iz Parlamentarne skupštine BiH Mirko Okolić. On je član Srpske demokratske stranke (SDS) od njezinog osnivanja. Osim u Parlamentu BiH, Stranku je predstavljao i na mjestu zamjenika državnog ministra odbrane.

Kada je krajem oktobra 2013. godine smijenjen sa ove funkcije, narednu godinu dana je po osnovu „bijelog hljeba“ nastavio primati mjesečno 4.180 KM. To je vrijeme provodio u rodnom Doboju, gradu koji je u proljeće prošle godine pogodila poplava. Gradski Odsjek civilne zaštite nije mogao adekvatno odgovoriti na snagu nabujale Bosne.

Nakon što se voda povukla, gradonačelnik Doboja Obren Petrović je sredinom septembra odlučio transformisati Odsjek civilne zaštite u Odjeljenje za civilnu zaštitu i za načelnika imenovati Okolića. Osim što pripadaju istoj stranci, Okolić i Petrović su godinama bili najbliži saradnici u općinskoj vlasti.

Promjene su iznenadile dotadašnjeg šefa Odsjeka Milka Vidakovića koji je imao 39 godina iskustva u civilnoj zaštiti. Vidaković je o tome doznao kada je u oktobru vidio novu sistematizaciju radnih mjesta u gradskoj administraciji, zbog čega je tražio razgovor sa gradonačelnikom Petrovićem.

Kako je ispričao za CIN, Petrović mu je rekao: “Milko, mi ćemo formirati odjeljenje. Idemo sa drugim čovjekom za načelnika odjeljenja, tebi će ostati plata kao i načelniku odjeljenja, obavljat ćeš funkciju savjetodavnog organa, pomoći ćeš dalje u organizaciji civilne zaštite”, prepričava Vidaković, koji je takav plan prihvatio.

Okolić za CIN kaže da je njegovo zaposlenje bilo rezultat dogovora sa stranačkim kolegom, gradonačelnikom Petrovićem: “Ma, naravno. Kako bi moglo bez dogovora? Tražio sam da se nešto radi i došlo se do ovoga”, kaže Okolić. Smatra da njegovo iskustvo može pomoći Doboju. “Jednostavno je rečeno: ajde, ići ćeš u civilnu zaštitu”, kaže Okolić.

Okolić je postavljen za vršioca dužnosti načelnika Odjeljenja za civilnu zaštitu Grada Doboja u decembru 2014, baš kada mu je isteklo pravo na „bijeli hljeb“.

Evropski propisi, domaća primjena

Husein Nanić iz SDA je imenovan za direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH sedam dana prije isteka jednogodišnjeg prava na „bijeli hljeb“. (Foto: CIN)

Ni Husein Nanić, član Stranke demokratske akcije (SDA) od njezinog osnivanja, nakon gubitka fotelje u Parlamentarnoj skupštini BiH nije ostao bez plaće. Zahvaljujući „bijelom hljebu“, mjesečnim prihodima od 4.574 KM tokom cijele 2011. godine, imao je dovoljno vremena da bez žurbe pronađe novo radno mjesto. Uspio je.

Sedam dana prije prestanka prava da uživa u visokoj plaći bez rada imenovan je za direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta BiH. Konkurs je raspisan u septembru 2011. godine. Direktora Agencije bira petočlana komisija sastavljena od zaposlenih u Ministarstvu civilnih poslova BiH. Oni na osnovu lične procjene odgovora kandidata na intervjuu ocjenjuju ko je među njima najbolji. Imena izabranih kandidata šalju Vijeću ministara BiH koje imenuje najuspješnijeg.

Od četiri prijavljena kandidata na intervju su došli Nanić i vršilac dužnosti direktora Agencije Boris Ćurković.

Od kandidata se, između ostalog, tražilo da imaju: fakultetsku diplomu, pet godina radnog iskustva u struci, od čega najmanje tri godine u visokom obrazovanju, iskustvo u strateškom i operativnom planiranju, iskustvo u rukovođenju ljudskim resursima, finansijama i projektima te primjeni evropskih standarda u radu visokoškolskih ustanova.

Osim četverogodišnjeg iskustva u visokom obrazovanju na mjestu asistenta na Biotehničkom fakultetu u Bihaću, Nanić je posljednju 21 godinu proveo u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti na razini općine, kantona i države.

Nanić za CIN objašnjava kako je dokumentovao da ispunjava uvjete: “U aplikaciji vi navedete svoje podatke za koje cijenite da su dovoljni da ispunjavate uvjete. Ja sam naveo u svojih 20 i više godina čime sam se sve bavio i komisija je jednostavno ocijenila ta pitanja i donosila odluke”.

Njegov protivkandidat Ćurković je već radio u Agenciji i učestvovao u reformi visokog obrazovanja. Pripremao je pravila za njegov razvoj i radio na procesima akreditacije fakulteta i rukovodio međunarodnim projektima u obrazovnom sektoru. Za CIN kaže da je članovima komisije htio iznijeti vizije razvoja Agencije. “Međutim, oni su meni rekli: ne, ne treba. Samo odgovorite na ova tri pitanja.”

Nanić je na istom intervjuu od svih članova komisije dobio čiste desetke, dok je Ćurković dobio tri desetke i dvije devetke. Prema propisima o provođenju konkursne procedure, članovi komisije nisu dužni objašnjavati na osnovu čega su dali takve ocjene. Vijeće ministara BiH je potvrdilo njihov izbor. “Vjerujem da sam bio bolji kandidat od Huseina”, kaže Ćurković. Misli da su presudili nacionalnost i politička pripadnost: “To je tako i nemaš se šta ljutiti”.

Nanić kaže da nije poznavao članove komisije. Međutim, jedan od njih Amer Obradović kaže da je poznavao oba kandidata. Obradović je u vrijeme konkursa bio savjetnik zamjenika ministra civilnih poslova i člana SDA-a Senada Šepića. Kaže da se ne sjeća zbog čega mu je Nanić bio bolji kandidat od Ćurkovića, da je bio u mnogim komisijama, ali da nikada nikoga nije birao zbog članstva u stranci. Ipak, smatra da su imenovanja često političke prirode:

„Praksa pokazuje da vrlo često jesu. To je moje mišljenje, nevezano za ovo imenovanje“.

Članica Upravnog odbora Agencije profesorica Lamija Tanović dijeli to mišljenje i u slučaju izbora rukovodstva ove institucije, jer su i direktor i njegovi zamjenici članovi partija. Nije zadovoljna radom i nadležnostima Agencije i smatra da ona ima drugačiju svrhu. „Eto tako, da se udome neki istrošeni kadrovi“, kaže Tanović za CIN.