Novinarka CIN-a Mirjana Popović je rekla da pojedine institucije ne žele podijeliti sa javnošću informacije o funkcionerskim primanjima. (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Oko trećine rashoda i izdataka u Bosni i Hercegovini (BiH) odlazi na plaće zaposlenih, dok druga trećina odlazi na različite transfere. Oko 20% ukupne potrošnje odlazi na otplatu različitih dugova, a tek 5% na kapitalne izdatke. Ovo su podaci organizacije Transparency International (TI) BiH do kojih su došli analizom budžeta u zemlji. Podatke su predstavili danas u Sarajevu.

Analiza je rađena u sklopu projekta „Monitoring reforme javne uprave-PARM“ koju TI BiH provodi zajedno sa Centrom za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva. Cilj projekta je stvaranje transparentnije, efikasnije i djelotvornije javne uprave koja će biti od koristi za sve građane.

Novinarka CIN-a Mirjana Popović je rekla da se novac u budžetima ne troši uvijek transparentno, dodavši da su primanja zvaničnika često informacije koje institucije ne žele podijeliti sa javnošću, iako je riječ o novcu građana BiH. „Kada smo tražili podatke o prihodima funkcionera u državnom parlamentu, naš zahtjev je odbijen, pa smo ih morali tužiti. U tome nam je pomogao pravni tim TI-a BiH“, rekla je Popović.

Ona je podsjetila da funkcioneri dobivši poziciju u vlasti, dobiju i mogućnost raspolaganja ogromnim budžetom. Kao primjer je navela slučaj federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerka Ivankovića Lijanovića koji raspolaže godišnjim budžetom od oko 70 miliona maraka. Prema istraživanju CIN-a, ovaj ministar je u toku mandata dijelio poljoprivredne poticaje ljudima koji nemaju poljoprivredna dobra, ali su glasali za ministra u toku izborne kampanje. Također, dio novca iz budžetske rezerve, koji je trebao biti utrošen za hitne i nepredviđene aktivnosti, dijelio je kao socijalnu pomoć kolegama iz stranke.

Analizom imovinskih podataka, prihoda i obaveza funkcionera koji su godinama u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti primjetno je da se u velikom broju slučajeva njihova imovina uvećava. Za kratko vrijeme postaju vlasnici: stanova, kuća, vikendica, zemljišta i poslovnih prostora, a pri tome uspiju i uštedjeti. Popović je mišljenja da takvom javnom upravom građani teško mogu biti zadovoljni.

Istraživanje koje je sproveo TI BiH pokazalo je da više od 80% ispitanih građana BiH smatra da se budžetski novac ne troši na pravi način. Skoro isto toliko ih smatra da vlast ne ulaže dovoljno napora na suzbijanju korupcije. Ispitivanje je rađeno na uzorku od 1.551 punoljetnog ispitanika.

Građani su upitani kako doživljavaju rad javne uprave i trećina ispitanika je rekla da su djelomično ili veoma zadovoljni uslugama u službama javne uprave te da smatraju da je njihov kvalitet isti kao prije pet godina. Većina se, međutim, požalila na komplikovane i duge procedure te neljubaznost zaposlenih. Građani se, uglavnom, ne mogu odlučiti imaju li povjerenje u organe javne uprave, dok trećina koja im vjeruje kaže da su najsigurniji u rad lokalne administracije.

Građani kažu da reforme imaju smisla i da moraju biti prilagođene institucijama, ali vjeruju da će na njihovo sprovođenje utjecati politika, pokazuju istraživanja TI-a BiH.