Žiko Krunić je od marta 2013. godine obavljao dvije nespojive funkcije – godinu dana duže nego što je utvrdila Komisija za odlučivanje o sukobu interesa.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Komisija za odlučivanje o sukobu interesa je kaznila predsjedavajućeg Nezavisnog odbora Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) Žiku Krunića i člana Miroslava Škorića jer su prekršili državni Zakon o sukobu interesa. Oni su tokom rada u Odboru bili zaposleni i na drugim mjestima, što je zabranjeno ovim zakonom jer predstavlja nespojivost funkcija. Krunić je direktor Rudnika i Termoelektrane „Ugljevik“ (RiTE), a Škorić član Nadzornog odbora Javnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ iz Bijeljine.

Komisija je obojicu kaznila novčano: Krunića da sljedećih šest mjeseci vraća u budžet 30 posto, a Škorića 10 posto svoje mjesečne naknade u Nezavisnom odboru jer su bili u sukobu interesa od marta 2014. godine. To znači da bi Krunić trebao platiti 856 KM, a Škorić 285 KM za višegodišnje kršenje Zakona tokom kojeg su naplatili oko 36 hiljada KM, odnosno 29 hiljada KM naknade.

Krunić i Škorić imaju mogućnost da u roku od 30 dana otklone razloge nespojivosti funkcija, što znači da moraju dati otkaz na jednu od funkcija. Ako se to ne desi, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa će pokrenuti postupak njihove smjene iz Nezavisnog odbora.

„Komisija će predložiti razrješenje organu koji ih je imenovao za člana Nezavisnog odbora, odnosno predsjedavajućeg Nezavisnog odbora“, rekao je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) predsjednik Komisije Jasmin Emrić.

Ovo je prva odluka Komisije nakon što joj je 2013. godine povjerena uloga utvrđivanja i kažnjavanja sukoba interesa.

Odluka je donesena nekoliko sedmica nakon što je CIN dokazao da je predsjedavajući Odbora Žiko Krunić obavljao dvije nespojive funkcije još od marta 2013. godine kada je postao direktor RiTE „Ugljevik“. Te godine je Krunić imao primanja u RiTE-u, Nezavisnom odboru i gradskoj Izbornoj komisiji u Bijeljini i ona su na kraju godine iznosila ukupno 64 hiljade KM.

Kao predsjedavajući Nezavisnog odbora Krunić je u periodu od marta 2014. do novembra 2015. godine mjesečno primao prosječno 1.560 KM. U decembru 2015. godine, izmjenom Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, ta naknada je smanjena na 475 KM.

Osim toga, novinari CIN-a su utvrdili da je Krunić tokom rada u Odboru bio i član Saveza nezavisnih socijaldemokrata, što je zabranjeno Zakonom o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH. Osim njega, dokazano je da su članovi stranaka bile i njegove kolege iz Odbora Mato Jozić i Adisa Begić.

Na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zastupnica Hanka Vajzović je predložila inicijativu kojom bi se ukinuo Nezavisni odbor. Kao glavne razloge navela je: nedovoljnu učinkovitost, odsustvo nezavisnosti u radu i prevelika novčana izdvajanja za rad.

„Uspostavljanje tzv. nezavisnih tijela: Nezavisnog odbora, Odbora za žalbe građana i Odbora za žalbe policijskih službenika (…) pokazao se kao krajnje neuspio eksperiment: skupi su, a neučinkoviti i pritom neefikasni jer (dokazivo) nisu ‘nezavisni’“, piše u prijedlogu zastupnice Hanke Vajzović.

CIN je objavio zvanične podatke o primanjima članova Nezavisnog odbora koji pokazuju da su od početka rada Odbora u septembru 2009. do oktobra 2016. godine naknade za članove iznosile ukupno 859 hiljada KM.

Inicijativa zastupnice Vajzović nije dobila potrebnu podršku zastupnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i nije usvojena.