Krajem 2018. godine „bijeli hljeb“ je dobilo 26 poslanika Narodne skupštine, devet delegata Vijeća naroda i dva ministra Vlade RS-a kojima su istekli mandati. Oni imaju pravo šest mjeseci primati plaću iako ne rade ništa. Naknada će biti ukinuta ako se u tom periodu zaposle na neodređeno na drugom mjestu.
Četvero bivših poslanika je nezarađenu plaću primalo samo za nepun mjesec dana, dok ostalih 22 primaju i dalje. U Narodnoj skupštini RS-a kažu da svima isplaćuju jednak mjesečni iznos – 2.550 maraka.
U Vijeću naroda RS-a devet delegata dobija naknadu koja iznosi od 2.603 do 3.743 marke mjesečno.
Dvojica bivših ministara su se također prijavila za plaću bez rada, ali u Vladi RS-a nisu rekli kolike su mjesečne naknade za Predraga Gluhakovića i Milenka Savanovića. Osnovna plaća ministra je 3.315 maraka i uvećava se za svaku godinu radnog staža po osnovu minulog rada.
Osim predsjednika, poslanika, delegata i ministara pravo na plaću po prestanku funkcije imaju i sva lica koja bira Narodna skupština RS-a, a to su desetine funkcionera entitetskih i državnih tijela.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je prošle godine uradio istraživanje koje je pokazalo da u RS-u nema jasnih pravila niti kontrole za dodjelu „bijelog hljeba“. Stoga su funkcioneri ranije zloupotrebljavali ovo pravo i uz „bijeli hljeb“ radili i zarađivali i na drugim poslovima.
Naime, dvojica funkcionera iz pretprošlog mandata su umjesto povratka na posao na fakultete tražili naknadu. Svoj profesorski status su zamrznuli kako bi mogli zadržati stalni posao, istovremeno radeći druge poslove – Željko Mirjanić je predavao na fakultetu na osnovu ugovora o dopunskom radu, a Goran Mutabdžija je pisao knjigu.
U isto vrijeme, delegat Fehret Terzić je primao „bijeli hljeb“ iako je imao pravo na penziju. Za CIN je tada tvrdio da mu niko nije rekao da ne može imati i jedno i drugo.
Po završetku mandata 2014. godine pravo na „bijeli hljeb“ u Narodnoj skupštini, Vijeću naroda i Vladi RS-a su iskoristila 53 funkcionera. Budžet su koštali skoro 843 hiljade maraka.
Pravo na produženu naknadu je ukinuto na državnom nivou, ali se u entitetskim institucijama o tome još nije raspravljalo.
