Specijalizirana stranica nudi informacije o „Zelenoj agendi za Zapadni Balkan”, deklaraciji koja je usvojena u novembru 2020. godine na Samitu za Zapadni Balkan u Sofiji. Uz Bosnu i Hercegovinu (BiH) ovu deklaraciju je potpisalo još pet zemalja: Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija.
Potpisnice su se obavezale da će raditi na uvođenju čiste energije, a smanjivanju negativnog utjecaja korištenja fosilnih goriva u cijeloj ekonomiji – proizvodnji i potrošnji, oporezivanju i socijalnim davanjima. Na ovaj način zemlje će dati svoj doprinos krajnjem cilju – da Evropa do 2050. godine bude prvi „klimatski neutralan” kontinent.
Uz osnovne informacije o „Zelenoj agendi” Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je objavio i glavne smjernice za sprovođenje ovog dokumenta kroz pet ključnih oblasti: klimatske promjene (dekarbonizacija, energetika, mobilnost), cirkularna ekonomija (otpad, recikliranje, održiva proizvodnja, efikasna upotreba resursa), biodiverzitet (zaštita i obnova ekosistema), borba protiv zagađenja zraka, vode i tla te održivost ruralnih područja.
Na stranici možete pročitati i preuzeti originalne i prevedene dokumente vezane za „Zelenu agendu“ − „Sofijsku deklaraciju o zelenom planu za Zapadni Balkan“, „Smjernice za provedbu Zelene agende za Zapadni Balkan“ i druge. Uz to, na stranici možete naći CIN-ove baze podataka i istraživačke priče koje obrađuju pitanja koja su usko vezana za pet ključnih oblasti „Zelene agende“.
Deklaraciju za BiH je potpisala ministrica vanjskih poslova Bisera Turković. Iz ovog ministarstva CIN-u su dostavili kopiju Deklaracije i Smjernice za provedbu „Zelene agende“ na engleskom jeziku. Pitanja novinara o preuzetim obavezama, planu implementacije, rokovima, finansijskim sredstvima i ključnim institucijama koje će ovu obavezu sprovesti u djelo proslijedili su Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Međutim, ni iz ovog ministarstva nakon više od mjesec dana nisu dostavili konkretne informacije u vezi sa ovim pitanjima. Dostavljene su uopćene informacije – da će u sprovođenju učestvovati svi nivoi vlasti, bez navođenja koje institucije će voditi proces na državnom nivou. Također, nisu dostavljene ni informacije koji su zadaci entiteta, Brčko distrikta, kantona, gradova i općina, a izostavljen je i odgovor na pitanje šta je BiH do sada uradila. U odgovoru su naveli da je dokument pravno obavezujući za BiH, ali da nema sankcija za kašnjenje u sprovođenju ili zbog nesprovođenja obaveza.
U narednom periodu CIN će dopunjavati stranicu informacijama vezanim za sprovođenje ove deklaracije u BiH.
