Baza „Zarade advokata po službenoj dužnosti“ koju je uradio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) sadrži podatke o ukupnim i pojedinačnim naknadama advokata koji su pred sudovima u Bosni i Hercegovini (BiH) bili angažovani u službenim odbranama od 2005. do kraja 2022. godine.
Sudovi su za skoro dvije decenije isplatili najmanje 167,1 milion maraka advokatima za odbrane po službenoj dužnosti. Ovaj iznos je i veći jer svi sudovi nisu dostavili podatke.
Novinari CIN-a od 2011. godine prikupljaju podatke o ovim isplatama i periodično ih ažuriraju. Posljednja dopuna obuhvata period od 2017. do kraja 2022. godine. Jednostavnom pretragom baze dostupni su i podaci o ukupnim isplatama svakog suda te o isplatama po kantonima i regijama za pet najplaćenijih advokata.
Odbrana po službenoj dužnosti je pravo zagarantovano zakonima u BiH u slučajevima kada optuženi: sam ne uzme advokata, nije u stanju da se brani, slabog je imovnog stanja ili kada mu je predviđena dugotrajna zatvorska kazna.
Zakonom je propisano da na prvom pojavljivanju pred sudom osumnjičenom mora biti predočena službena lista advokata i omogućeno da samostalno izabere svog branioca. Sudijama i drugim zaposlenicima u pravosuđu je zabranjeno da utječu na njihov izbor. Sud je mogao postaviti branioca samo ako ga optuženi ne izabere sam.
Međutim, u posljednjem istraživanju iz 2024. godine novinari CIN-a su pratili izmjene propisa koje su se dešavale nakon objavljenih priča. Tako je u Republici Srpskoj nakon izmjena Zakona o krivičnom postupku 2021. godine propisano da samo predsjednici sudova dodjeljuju advokate.
Također, zbog nesrazmjera u broju dobivenih slučajeva između branilaca koji žele braniti po službenoj dužnosti, sve su glasniji zahtjevi advokata da se postojeći propisi izmijene i u drugom entitetu. Regionalna advokatska komora Sarajevo je predložila izmjene Zakona. Predlaže da isključivo sudije postavljaju advokate, redoslijedom sa liste prijavljenih branilaca po službenoj dužnosti.
Analizom prikupljenih podataka utvrđeno je da sudovi godišnje u prosjeku potroše 10 miliona maraka za isplate advokatima angažovanim u predmetima po službenoj odbrani. Najveći dio novca odlazio je manjem broju advokata koji su dobijali daleko veći broj predmeta u odnosu na ostale kolege.
CIN je prvi put o tome pisao još 2011. godine. Novinarima su tada advokati, ali i osuđenici, svjedočili da su u pojedinim slučajevima i mimo pravila sudije sugerisale osumnjičenim i optuženim izbor advokata.
Također, i šest godina poslije mnogi sagovornici CIN-a su tvrdili da na izbor advokata utječu sudije, tužioci i policajci. Iako o tome pričaju i stručnjaci i zatvorenici, niko od njih nije prijavljivao nepravilnosti pri dodjeli advokata po službenoj dužnosti.
