Oko 70.000 posmatrača nadgledat će proces glasanja i prebrojavanja glasačkih listića na današnjim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini (BiH). Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK), među njima je 10 posto međunarodnih posmatrača i predstavnika udruženja građana, dok ostalu većinu od 90 posto čine predstavnici političkih subjekata koji su registrovani za izbore.
Zadatak posmatrača je da prate izborni proces i da u zapisnik o radu biračkih odbora unesu sve nepravilnosti koje primijete. Prema riječima predsjednika CIK-a Ahmeta Šantića, posmatrači ne bi trebali napuštati izborna mjesta odmah po njihovom zatvaranju te ne bi trebali naknadno dostavljati izvještaje o nepravilnostima koje nisu unijeli u zapisnike jer se takve primjedbe neće uvažiti.
Postojeći izborni sistem u BiH omogućava razne prevare. Vehid Šehić, predstavnik koalicije nevladinih udruženja „Pod lupom“ koja prati proces izbora, rekao je u ranijem razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) da se najčešće dešava poništavanje glasačkih listića. To se čini u toku prebrojavanja glasova tako što se dopisuju određeni podaci na listić. Uz to, „volja birača se može falsifikovati na otvorenim listama, da se u okviru jedne liste, jedne političke opcije, favorizuju određeni ljudi i dodaju se križići za one koji su favoriti političkih stranaka“, kaže Šehić.
Kaže da postoji i takozvani „bugarski voz“ gdje pojedinci uz određenu naknadu dolaze na biračka mjesta sa unaprijed popunjenim glasačkim listićem, ubacuju ga u kutiju, a sa biračkog mjesta iznose nepopunjen listić. Također, bilo je situacija i da se neiskorišteni glasački listići osoba koje nisu izašle na izbore iskoriste u toku prebrojavanja glasova.
Birački odbori kao slaba karika
Šehić upozorava na biračke odbore kao na slabu kariku u izbornom procesu. Riječ je o grupi predstavnika političkih subjekata koji nadgledaju svake izbore, rukovode biračkim mjestima, osiguravaju pravilnosti i tajnost glasanja te evidentiraju rezultate glasanja na biračkim mjestima. Prema Izbornom zakonu BiH, samo jedan predstavnik jednog političkog subjekta može biti član jednog biračkog odbora. Biraju se žrijebanjem, a imenuje ih Općinska izborna komisija.
Šehić upozorava da se između političkih stranaka dešavalo svojevrsno trgovanje biračkim mjestima. Naime, jedna drugoj su ustupale izborna mjesta u kojima nisu imale interes da imaju svog predstavnika. Kaže da je bilo i zloupotrebe tako što su se pojedinci pojavljivali kao nezavisni kandidati kako bi dobili svog predstavnika u biračkim odborim.
„Neke političke stranke su našle 10 ili 12 ljudi ili pet ljudi i kažu vi ćete se kandidovati kao nezavisni kandidati i mi ćemo pokriti troškove i vratiti taksu da bi učestvovali u mjestu u biračkim odborima, a, ustvari, to će mjesto popuniti stranke“, kaže Šehić.
Dalje, on navodi da je evidentan pokazatelj takve zloupotrebe činjenica da pojedini nezavisni kandidati nisu dobili nijedan glas, odnosno ni sami za sebe nisu glasali.
Maksida Pirić iz CIK-a kaže da su imali dojave o takvim pojavama. „Nama to ništa ne znači. On je ispoštovao zakonsku proceduru – dostavio je izjavu. Njegova je volja da bude član biračkog odbora u ime te stranke, taman da je predsjednik druge.“
Na ovogodišnjim lokalnim izborima građani biraju između 30.445 kandidata. Izabrat će 3.277 osoba za: gradonačelnike, načelnike i vijećnike, odnosno odbornike. (Foto: CIN)U godišnjim izvještajima CIK-a navedeno je da prilikom svakih izbora budu evidentirane nepravilnosti u radu biračkih odbora prilikom procesa glasanja i brojanja glasačkih listića te da je takva pojava u porastu.
Primjera radi, prilikom zadnjih izbora 2014. godine utvrđene su nepravilnosti u radu biračkih odbora na 94 biračka mjesta i odnose se na: nepravilnosti pri evidentiranju osvojenih glasova, pogrešno evidentiranje broja osvojenih glasova, pogrešno evidentiranje nevažećih glasačkih listića i slično.
CIK je u tom periodu donio 321 odluku kojom je članovima biračkih odbora izrečena novčana kazna od 200 do 500 KM te zabrana angažovanja za rad na biračkim mjestima u periodu od četiri godine od pravosnažne odluke. Prema podacima CIK-a, predsjednici, članovi i zamjenici članova biračkog odbora uglavnom su se žalili na visinu izrečene novčane kazne, a ne na zabranu angažovanja u biračkim odborima. U svoju odbranu su isticali slučajnu grešku tehničke prirode ili rezultat neznanja, fizičkog umora, pada koncentracije i slično.
Šehić kaže da se izborne prevare ne rješavaju kažnjavanjem pojedinaca, već bi trebali biti kažnjeni „podstrekači“, odnosno stranke. „Mislim da je Izborna komisija morala tu davno napraviti izborne promjene kada su u pitanju procedure glasanja, imenovanja biračkih odbora. Moralo se nešto preduzeti da ne dođe do trgovine biračkim mjestima, do promjene biračkih mjesta subjekata.“
Izborni zakon BiH nalaže da CIK može poništiti izbore u određenoj izbornoj jedinici ili na nekom biračko mjestu ukoliko se utvrdi da je za vrijeme glasanja ili brojanja glasačkih listića došlo do nepravilnosti koje mogu utjecati na rezultate izbora. Također, može izreći i novčanu kaznu, koja ne smije preći 10.000 konvertibilnih maraka, ukloniti imena kandidata sa kandidatske liste ili poništiti ovjere političkih subjekata.
30.445 kandidata za 3.277 radnih mjesta
Predsjednik CIK-a Ahmet Šantić kaže da je ove godine najviše prijavljenih političkih subjekata u odnosu na prethodne izbore što je, prema njegovom mišljenju, pokazatelj interesa građana da sudjeluju u političkom životu. Registrovan je 451 politički subjekat (102 političke stranke, 103 koalicije, 171 nezavisni kandidat, 17 lista nezavisnih kandidata, 52 nezavisna kandidata u ime 52 grupe građana i 6 nezavisnih kandidata u ime 6 udruženja građana), odnosno 30.445 kandidata.
Birajući njih, građani će izabrati 3.277 osoba: 131 načelnika i 10 gradonačelnika te 3.136 vijećnika/odbornika. U Centralni birački spisak je upisano 3.263.906 birača koji sa ličnom kartom mogu glasati od 7 do 19 sati na jednom od 5.469 biračkih mjesta.
