Parlamentarna skupština BiH je izmijenila Zakon o slobodi pristupa informacijama, pa će od sada njegovo sprovođenje kontrolisati Upravni inspektorat Ministarstva pravde BiH. Inspektori su dužni u roku od osam dana provjeriti svaku prijavu građana o nepoštovanju zakona.
Iako su i do sada postupali po sličnim prijavama, inspektori nisu mogli nikoga kazniti, niti pokrenuti prekršajni postupak. Sada imaju nadležnost da na licu mjesta napišu kaznu do 1.000 KM za odgovorno lice ili instituciju koja nije odgovorila na zahtjev u roku od 15 dana. Ako slučaj dođe do suda, kazna može biti i do 15.000 KM.
Glavni upravni inspektor Emir Mehmedović kaže da će, uz ostale obaveze, četvero inspektora teško stići odgovoriti na sve prijave: „Nama treba makar još dvoje ljudi da bi mi to mogli sve uraditi.“
Upravni inspektorat će provjeravati samo prijave koje se odnose na šutnju administracije, odnosno situaciju kada institucija ne odgovara na zahtjev i kada probija rok za njegovo slanje.
Inspektorat nema nadležnost da ulazi u sadržaj odgovora. Prema novim izmjenama, to će raditi „drugostepena institucija“, što znači da će u većini slučajeva građani svoje tužbe na odgovore slati tročlanom Žalbenom vijeću pri Vijeću ministara BiH. Predsjedavajući Hamdo Tinjak kaže da se ovim neće ništa bitno izmijeniti u njihovom radu, niti će se povećati obim posla, jer je Vijeće i do sada odlučivalo o istim pitanjima.
Izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH su napisali predstavnici nevladinog sektora, a predložili poslanici Azra Hadžiahmetović, Nermina Zaimović-Uzunović i Lazar Prodanović. Sredinom prošle godine propao je prvi pokušaj promjene zakona koji je pokrenula Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH. Nakon burne reakcije javnosti koja je smatrala da bi predložene izmjene omogućile sakrivanje važnih javnih informacija, Agencija se povukla, a proces izmjena zakona je bio obustavljen.
