Pojačane nabavke u izbornim godinama

Od ukupne količine nabavki provedenih u protekle četiri i po godine, skoro trećina novca je potrošena u elektroenergetskom sektoru.
Od ukupne količine nabavki provedenih u protekle četiri i po godine, skoro trećina novca je potrošena u elektroenergetskom sektoru. (Foto: CIN)

U protekle četiri i po godine institucije u Bosni i Hercegovini (BiH) su potrošile skoro sedam milijardi KM za nabavku roba, usluga i radova. Skoro trećina novca je potrošena kroz javne nabavke u elektroprivrednim preduzećima, termoelektranama i rudnicima, kao i ostalim preduzećima elektroenergetskog sektora.

Veći dio novca je otišao na rudarsku mehanizaciju, gorivo i električnu energiju, ali dio novca je otišao i na alkohol, suhomesnati i slatki program.

Ovi su podaci preuzeti iz Službenih novina BiH u kojima se objavljuje većina javnih nabavki provedenih otvorenim i pregovaračkim postupkom sa objavom podataka, ali objavljivanje nabavki provedenih primjerice konkurentskim zahtjevom ili direktnim sporazumom nije obavezno. Podatke su obradili novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) i objavili ih u lako pretraživoj bazi podataka.

Ne želite propustiti naše priče?

Prijavite se na newsletter.

Ne želite propustiti naše priče?

Prijavite se na newsletter.

Najviše novca – nešto preko milijardu KM – potrošila je „Elektroprivreda Bosne i Hercegovine“, zajedno sa svojim zavisnim društvima – rudnicima i termoelektranama. „Elektroprivreda Republike Srpske“, zajedno sa svojim rudnicima i termoelektranama, potrošila je malo manje od 733 miliona KM. „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ je u pomenutom periodu potrošila 425,5 miliona KM, kupujući između ostalog električnu energiju, budući da ovo preduzeće nema dovoljno vlastite proizvodnje.

U četiri i po godine sklopljeno je preko 7.000 ugovora, a najviše poslova dobile su firme: „Elnos BL“ i „Nestro Petrol“ iz Banje Luke, „Treasure“ iz Zenice i „Termoelektro“ iz Brčkog. S druge strane, neka preduzeća su imala manji broj ugovora, ali su bila vrednija s obzirom na postignutu cijenu, kao što je slučaj sa „Rudnapom“ iz Banje Luke. Ova firma je na osnovu dva ugovora ostvarila prihod od 212,2 miliona KM, poslujući sa „Elektroprivredom HZHB“.

Najviše novca u energetskom sektoru dobile su firme iz Sarajeva i Banje Luke. Potom slijede gradovi u kojima su ili čijoj okolini se nalaze energetska postrojenja i rudnici: Mostar, Zenica, Tuzla, Bijeljina, Gacko, Lukavac.

Analiza prikupljenih podataka pokazuje da javna elektroenergetska preduzeća puno više novca kroz javne nabavke troše u izbornim godinama. Tako je, recimo, 2012. godine, kada su održani lokalni izbori, potrošeno 640,8 miliona maraka, a naredne godine 388,8 miliona KM. Godinu poslije, kada su održani opći izbori, potrošeno je 524,3 miliona KM.
 

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) dostupan je i na mobilnim uređajima, a aplikaciju možete preuzeti na Google Play i App Store prodavnicama.

Centar za istraživačko novinarstvo je nosilac certifikata

Podrška čitalaca pomaže CIN-u da razotkrije korupciju i organizirani kriminal.
Donacijom ćete podržati istraživačko novinarstvo kao javno dobro.

Posljednje priče

Novinari CIN-a su zatekli Nenada Nešića na balkonu njegovog luksuznog apartmana u Tivtu tokom rada na priči o njegovoj imovini (Fotoilustracija: Željko Todorović / CIN)
Iako pod mjerama zabrane, Nenad Nešić na odmoru u Crnoj Gori
Nenad Nešić je otputovao u Tivat u Crnu Goru iako je pod mjerama zabrane putovanja. Sud BiH mu je na lični zahtjev vratio pasoš i odobrio da napusti BiH. Njega Tužilaštvo...
Ubica Radoje Živković je uz pomoć bivšeg banjalučkog policajca došao do pasoša sa ukradenim identitetom Andreja Jovića (Fotoilustracija: Željko Todorović / CIN)
Krađa identiteta u BiH - kad pasoš pocrveni
Bh. državljanin Andrej Jović četiri godine doživljava pakao na granicama jer je njegove lične podatke zloupotrijebio ubica narkoklana Radoje Živković. Morao je čak...
Ilusracija za naslovnicu
Glamočani gube zemlju zbog privatnog vjetroparka
Opština Glamoč pod izgovorom javnog interesa provodi eksproprijaciju zemljišta na štetu svojih građana, a u korist privatnog investitora koji će na toj zemlji graditi...
Učitaj još