Evropska zelena agenda (Zeleni plan) je strategija iz 2019. godine koja bi trebala Evropu učiniti prvim „klimatski neutralnim“ kontinentom do 2050. godine. Kako bi taj cilj bio ostvaren, države potpisnice moraju postepeno raditi na uvođenju čiste energije za pokretanje svih ekonomskih procesa. Na taj način bi se smanjivao negativan utjecaj korištenja fosilnih goriva u cijeloj ekonomiji – proizvodnji i potrošnji, oporezivanju i socijalnim davanjima.

Zelena agenda naglašava značaj zaštite i obnove prirodnih ekosistema i održive upotrebe resursa.

Ova oblast upućuje na harmonizaciju sa sistemom Evropske unije (EU) i trgovanje emisijama ugljika drugačijim instrumentima naplate do 2024. godine, usklađivanje sa Klimatskim zakonom Evropske unije, usvajanje vizije o postizanju klimatske neutralnosti do 2025. te smanjenje emisija stakleničkih gasova za 55% do 2030. godine. Zemlje Zapadnog Balkana su se obavezale da će preći na čistu energiju i održivi razvoj, a vrijeme tranzicije bi trebalo iskoristiti za: smanjenje uvoza energije, razvoj obnovljivih izvora energije, jačanje regionalne energetske sigurnosti, ubrzavanje privrednog rasta te rješavanje zagađenja zraka i zdravstvenih problema kojima je uzrok.
Ova oblast je fokusirana na aktivnosti kojima se resursi iscrpljuju do maksimuma, a otpad svodi na minimum. Države preuzimaju obavezu rada na učinkovitom razdvajanju otpada − posebno papira, metala, plastike, stakla i biološkog otpada – što je ključno za kvalitetno recikliranje. Države bi morale podizati svijest o stvaranju minimalnog otpada i održivoj potrošnji, a do 2023. godine i razviti prateće strategije.
Ova oblast upućuje na jačanje mehanizama regionalne saradnje sa ciljem očuvanja biološke raznolikosti zemalja Zapadnog Balkana i usklađivanje pojedinačnih politika sa Strategijom Evropske unije do 2030. godine.
Agendom je predviđeno smanjenje emisija zagađujućih tvari u zraku kroz primjenu Strategije za kvalitet zraka. Za kontrolu voda je potrebno unaprijediti infrastrukturu za praćenje kvaliteta voda dok sprečavanje degradacije i obnova zemljišta podrazumijevaju bolje upravljanje šumama, organskim ugljikom u tlu te smanjenjem gubitka hrane i otpada.
Usklađivanje poljoprivredno-prehrambenog sektora sa standardima EU-a je neophodno kako bi se na pravi način odgovorilo potražnji za hranom. Za održivi sistem je potrebno transformisati primarni proizvodni i prerađivački sektor. Standardi o sigurnosti hrane, zdravlju i dobrobiti biljaka i životinja, upravljanje otpadom, podrška organskom uzgoju i smanjenje količine sintetičkih hemijskih proizvoda u proizvodnji hrane bi trebali biti usvojeni do 2026. godine.
Digitalizacija će biti ključni pokretač za svih pet stubova Agende, u skladu s konceptom neodvojive zelene i digitalne tranzicije. Ciljevi bi trebali biti ostvareni kroz konkretne akcije određene Akcionim planom, a podržavat će ih mehanizmi i finansijski instrumenti.
AKCIONI PLAN za realizaciju Zelene agende odnosi se na period 2021-2030. godine. Njegovi najvažniji dijelovi upućuju na postepeni prestanak korištenja uglja, naplatu emisija gasova sa efektom staklene bašte i kontrolu zagađenja okoline.
Za ove aktivnosti su planirana sredstva za Zapadni Balkan od 2021. do 2027. godine.
Dio sredstava od devet milijardi eura, koja su određena Instrumentom predpristupne pomoći (IPA III) za pomoć pri usklađivanju privrednog rasta zemalja Zapadnog Balkana sa EU-om, bit će iskorišten za sprovođenje Zelene agende.

Povezane priče

NASLOVNA_Spreca
Zagađivači rijeka van domašaja inspekcije
Najveći zagađivači rijeka u Federaciji BiH su van domašaja inspekcije jer ministarstvo već deceniju odlaže rokove za adekvatno pročišćavanje otpadnih voda pa oni...
Mostar_deponija Uborak
Kralj otrova curi iz mostarske deponije
Otpadne vode sa mostarske deponije sadrže visoku koncentraciju arsena koji bi dugoročno mogao zagaditi okoliš i izazvati teška oboljenja među lokalnim stanovniš...
NASLOVNA-1
Građani finansiraju štetne poslove privatnika
Prvobitno zamišljena kao spas za ugrožena prirodna bogatstva, postrojenja za proizvodnju „čiste struje“ su se pretvorila u suprotnost i izvor sigurne i lake zarade...
Naslovna_Pavlovic most
Političari profitiraju na krivoj Drini
Zbog neutvrđene granice između Bosne i Hercegovine i Srbije, njihove institucije ne kontrolišu 3.600 hektara zemlje uz Drinu. To bezvlašće odgovara lokalnim političarima...
NASLOVNA
Zaštićena područja bez zaštite
Nekontrolisane eksploatacije, privatni interesi i nedovoljna briga nadležnih ustanova ugrožavaju zaštićena prirodna dobra u Bosni i Hercegovini.
naslovnica-vlasti-zazmirile
Vlasti zažmirile na nepropisni vidikovac
Grad Sarajevo gradi poslovno-ugostiteljski objekat na zaštićenom dijelu planine Trebević, iako je riječ o području na kojem je takva gradnja zabranjena.
NASLOVNA
Krčma šume na vratima olimpijskog centra
Općina Trnovo je omogućila bespravnu sječu šume na 3,5 hektara kako bi izgradila sportske terene, apartmane i hotel. Većinu je Općina prodala i poklonila privatnim...
ilegalne-sljuncare
Obećana zemlja za ilegalne šljunčare
Ilegalne šljunčare izgrizle su obale rijeka u Republici Srpskoj. Kopajući šljunak gdje stignu, pojedinci i firme kradu javno dobro, ugrožavajući i sigurnost mještana....
mHE-Ustipraca
Poticaj za dugovanja i prevare
Tihomir Brajković je vlasnik tri male hidroelektrane u Bosni i Hercegovini i planira ih sagraditi još šest. On je osuđen za utaju poreza, ali je dobio dozvolu za...

Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora www.cin.ba

Anonimna prijava

Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.