Evropska zelena agenda (Zeleni plan) je strategija iz 2019. godine koja bi trebala Evropu učiniti prvim „klimatski neutralnim“ kontinentom do 2050. godine. Kako bi taj cilj bio ostvaren, države potpisnice moraju postepeno raditi na uvođenju čiste energije za pokretanje svih ekonomskih procesa. Na taj način bi se smanjivao negativan utjecaj korištenja fosilnih goriva u cijeloj ekonomiji – proizvodnji i potrošnji, oporezivanju i socijalnim davanjima.
Zelena agenda naglašava značaj zaštite i obnove prirodnih ekosistema i održive upotrebe resursa.
Najveći zagađivači rijeka u Federaciji BiH su van domašaja inspekcije jer ministarstvo već deceniju odlaže rokove za adekvatno pročišćavanje otpadnih voda pa oni bez sankcija truju rijeke i zemljište na kojem poljoprivrednici uzgajaju usjeve i hrane stoku.
Otpadne vode sa mostarske deponije sadrže visoku koncentraciju arsena koji bi dugoročno mogao zagaditi okoliš i izazvati teška oboljenja među lokalnim stanovništvom.
Prvobitno zamišljena kao spas za ugrožena prirodna bogatstva, postrojenja za proizvodnju „čiste struje“ su se pretvorila u suprotnost i izvor sigurne i lake zarade privatnicima.
Zbog neutvrđene granice između Bosne i Hercegovine i Srbije, njihove institucije ne kontrolišu 3.600 hektara zemlje uz Drinu. To bezvlašće odgovara lokalnim političarima koji ilegalno vade šljunak na ovom području.
Nekontrolisane eksploatacije, privatni interesi i nedovoljna briga nadležnih ustanova ugrožavaju zaštićena prirodna dobra u Bosni i Hercegovini.
Grad Sarajevo gradi poslovno-ugostiteljski objekat na zaštićenom dijelu planine Trebević, iako je riječ o području na kojem je takva gradnja zabranjena.
Općina Trnovo je omogućila bespravnu sječu šume na 3,5 hektara kako bi izgradila sportske terene, apartmane i hotel. Većinu je Općina prodala i poklonila privatnim firmama, a za dio posječenih stabala nije moguće utvrditi gdje je završio.
Ilegalne šljunčare izgrizle su obale rijeka u Republici Srpskoj. Kopajući šljunak gdje stignu, pojedinci i firme kradu javno dobro, ugrožavajući i sigurnost mještana. Nadležne institucije znaju za to, ali im se ne suprotstavljaju.
Tihomir Brajković je vlasnik tri male hidroelektrane u Bosni i Hercegovini i planira ih sagraditi još šest. On je osuđen za utaju poreza, ali je dobio dozvolu za korištenje prirodnog bogatstva i milionske poticaje za proizvodnju struje.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je jedinstvena organizacija u Bosni i Hercegovini, prva takva osnovana na Balkanu. Bavi se istraživačkim novinarstvom s ciljem da pruži provjerene i istinite informacije, bazirane na činjenicama i dokazima, koje će građanima pomoći da bolje razumiju događaje.
