Površina
134.000 m2
Upravljač
Grad Trebinje
Mjesto
Trebinje
Zaštićenim područjem je prvobitno proglašena u vrijeme SRBiH 1957. godine, a kasnije dokumentom Vlade Republike Srpske 2013. godine.
Kategorija
Spomenik prirode – III
Specifičnosti
Pećina se nalazi na brdu Doli i udaljena je šest kilometara od Trebinja. Odlukom Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Sarajeva bila je zaštićena od 1957. godine pod imenom „Pećina u Dolama“. Sastoji se iz jednog prostranog kanala koji je na nekoliko mjesta ispresijecan masivnim pećinskim nakitom i završava se prostranom dvoranom. Rašireno je vjerovanje da je u ovoj pećini boravio Sv. Pavle pa su joj ljudi poklanjali izuzetnu pažnju, vodeći računa da ostane neoskrnavljena. Posebno je značajna kao jedini speleološki objekat Republike Srpske koji se povremeno koristi kao podzemni sakralni objekat.
Trenutno stanje
Put do Pećine je markiran, postavljen je putokaz, ali na ulazu u Pećinu nema kapije.
Dozvoljeno
naučna istraživanja, poljoprivredna proizvodnja domaćinstava u individualnom režimu, sanacija pozajmišta, odnosno rekultivacija prostora po prestanku korištenja, podizanje autohtonih sastojina lišćara uz očuvanje postojeće autohtone vegetacije, izgradnja novih objekata i izvođenje radova u funkciji prezentacije i zaštite prirodnog dobra, uređenje saobraćajnica i prihvatnih površina u skladu sa stručnom osnovom ili odgovarajućim planskim aktom Spomenika prirode, zadržavanje postojećih trasa saobraćajnica uz mogućnost predviđanja asfaltiranja isključivo onih saobraćajnica koje će voditi do planiranog parkinga kako bi se omogućilo povezivanje naselja i postojeće lokacije posebne namjene, javno osvjetljenje na urbanim površinama koje mogu imati isključivo pejzažni karakter
Zabranjeno
industrijsko eksploatisanje mineralnih i nemineralnih sirovina, primarna prerada i pretkoncentracija sirovina, deponovanje primarnih i sekundarnih jalovina, komunalnog, industrijskog, drugog otpada i viška zemlje sa otkopa na zaštićenom području, izgradnja industrijskih, infrastrukturnih, privrednih, hidrotehničkih i drugih objekata čiji rad i postojanje mogu izazvati nepovoljne promjene kvaliteta zemljišta, vode, vazduha, živog svijeta, ljepote predjela, kulturnih dobara i njihove okoline, promjena namjene površina (osim promjena koje proističu iz programskih dokumenata Upravljača), gradnja objekata poljoprivrednih domaćinstava izvan postojećih građevinskih parcela, uzimanje fosilnih materijala sa geoloških profila, uništavanje šumskih kompleksa i njihovo usitnjavanje, preoravanje prirodnih livada i pašnjaka, sadnja, zasijavanje i naseljavanje vrsta biljaka koje su strane za prirodni živi svijet ovog područja (osim za potrebe sprečavanja erozije i klizišta), sakupljanje, korištenje i uništavanje svih zaštićenih divljih biljnih i životinjskih vrsta
Vezani dokumenti:
ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE REPUBLIKE SRPSKE
ODLUKА O ZAŠTITI SPOMENIKA PRIRODE PAVLOVA PEĆINA