Ujedinjene nacije (UN) su od Vlade Bosne i Hercegovine (BiH) zatražile informacije o bosanskohercegovačkoj kompaniji koja je ušla u zonu zabranjenih letova i, kako se dalje navodi u depeši, prekršila međunarodni embargo na izvoz oružja u Demokratsku republiku Kongo.
Ured UN-a zadužen za mirovnu misiju u Kongu zatražio je od bh. vlasti da najkasnije do 22. decembra, dostave informacije o domaćoj avio kompaniji koja je u augustu ove godine sletila sa pošiljkom oružja u Kisangani. UN su uvele embargo na izvoz oružja u Kongo gdje teški unutrašnji sukobi prijete da prerastu u regionalni rat. U dopisu se navodi da je oružje prevezla bh. kompanija ICAR Air u velikom trasnportnom avionu ruske proizvodnje tipa „Ilyshin 76“ (IL-76).
ICAR Air je registrovan u Tuzli. Vlasnici kompanije su domaći biznismeni Rifet Karasalihović i Osman Smajić, te češki avio prijevoznik Silver Air. Zvanično ICAR Air je vlasnik samo jednog transportnog aviona tipa L 410, koji je manje veličine i koji između ostalog, održava letove i na relaciji Tuzla – Ankona.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Radmil Vujičić, stručni savjetnik za bezbjednost letenja i zrakoplovne operatore pri Direkciji za civilno zrakoplovstvo BiH, potvrdio je da je Direkcija odobrila tuzlanskoj kompaniji iznajmljivanje aviona IL-76 u periodu august-decembar ove godine. Naime, pomenuti avion je vlasnitšvo srbijanske kompanije Air Tomisko.
Karasalihović je opovrgao umiješanost ICAR Air-a u ilegalan prijevoz oružja.
„Mi smo potpisali ugovor sa srbijanskom kompanijom Air Tomisko i trebali smo iznajmiti avion IL-76. Međutim do realizacije ugovora nikada nije došlo – avion nismo iznajmili“, kaže Karasalihović.
Vlasnik Air Tomiska je Tomislav Damnjanović, biznismen iz Srbije. U izvještaju Regionalnog centra za kontrolu lakog i malokalibarskog oružja (SEESAC) navodi se da je Damjanović bio jedan od glavnih kršitelja embarga UN-a uvedenog protiv režima Slobodana Miloševića. Smatra se da je njegovim avionom prevoženo oružje i cigarete tokom i nakon proteklog rata. SEESAC Damjanovića dovodi u vezu i sa kompanijama koje su transportovale ili švercovale oružjem širom Afrike i Srednjeg Istoka. Srbijanske vlasti su Damjanoviću nedavno uskratile dozvolu za letenje zbog neispunjavanja sigurnosnih uvjeta.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, pokušali su razgovarati sa Damnjanovićem, ali se pokazalo da službeni brojevi firme nisu u funkciji. Ipak, uspjeli su stupiti u kontakt sa Milošem Davidovićem koji se predstavio kao uposlenik Air Tomiske. Davidović je rekao da je Air Tomiska svojevremeno surađivala sa ICAR Air-om, ali da nije upućen u detalje. On je rekao da tvrdnje o umiješanosti Air Tomiske u šverc oružjem nisu istinite. Kazao je da je vlasnik kompanije izvan zemlje, da Air Tomisko trenutno ne radi i da će se najverovatnije zatvoriti.
Prema riječima Vujičića, dobijanje dozvola Direkcije za iznajmljivanje aviona drugog avio prijevoznika je prvi korak. Za prijevoz oružja potrebno je dobiti i odobrenje Ministarstva vanjskih poslova (MVP).
ICAR Air je podnio zahtjev da mu se izda dozvola za diplomatske letove, koja bi omogućila i prijevoz oružja. No, bez uspjeha.
“Ljudi iz ICAR Air-a su nekoliko puta dolazili na sastanak i tražili dozvole za diplomatske letove. Pošto se nije radilo o diplomatskom letu, već o prijevozu naoružanja, MVP je odbilo da da dozvolu za prelete preko određenog broja zemalja“, kaže Zoran Perković, pomoćnik ministra vanjskih poslova za međunarodne i konzularne poslove.
Bh. vlasti namjeravaju ispuniti zahtjev UN-a za i dostaviti informacije o rutama letenja, specifikaciju tereta i ugovore o iznajmljivanju.
„Ne znamo ništa izuzev činjenice da je avion kompanije koja je registrirana u BiH zatečena u Kongu u prijevozu vojne opreme. Samo to znamo i mi ćemo izvršiti interne provjere,“ kazao je Perković.
Demokratska republika Kongo je i dalje u središtu konflikta u kojem učestvuje više zemalja i koji je najgori te vrste na afričkom kontinentu. Amnesty International je 2005. godine iznio navode da su velike količine oružja prošvercovane sa Balkana i područja Istočne Evrope, što je omogućilo nastavak krvoprolića. UN je uvela strogi embargo kako bi zaustavila uvoz oružja koje podstiče dalje sukobe u ovoj zemlji.
