Skupština Brčko distrikta usvojila je u prvom čitanju Nacrt zakona o slobodi pristupa informacijama prema kojem nije omogućena žalba protiv rješenja institucija donesenih nakon podnošenja zahtjeva za pristup informacijama.
Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH) upozorava da se uskraćivanjem prava na žalbu otvara prostor za skrivanje informacija od javnog značaja i nameću dodatni troškovi za pokretanje sporova.
„Uskraćivanje prava na žalbu je nedopustivo, jer je jedno od osnovnih načela upravnog postupka ‘načelo dvostepenosti’, a ovo pravo garantovano je i Ustavom BiH u koji je inkorporirana Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama“, saopćeno je iz TIBiH.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Nacrt se pred zastupnicima našao u prvom čitanju, a da bi stupio na snagu, potrebno je da ga zastupnici potvrde i u drugom čitanju.
U Brčkom se primjenjivao državni zakon o slobodi pristupa informacijama do septembra 2023. godine, ali s obzirom na to da je on tadašnjim izmjenama ograničen samo na institucije BiH, javila se potreba za zakonom na nivou Distrikta.
Vlada Brčkog je, shodno tome, donijela zaključak kojim je zadužila gradonačelnika Sinišu Milića da imenuje Radnu grupu za izradu Nacrta zakona o slobodi pristupa informacijama u Brčko distriktu.
Aida Nišić, predsjednica Radne grupe, kaže da su se odlučili u zakon uvrstiti pokretanje upravnog spora bez mogućnosti žalbe jer u Brčkom trenutno ne postoji drugostepeni organ koji je nezavisan u svom radu.
„Apelaciona komisija, kao drugostepeni organ koji odlučuje u žalbama u ostalim upravnim predmetima, ona je pozicionirana u kancelariji gradonačelnika i samim tim se smatra da nije neovisna“, rekla je Nišić za Centar za istraživačko novinarstvo.
U Članu 29. Nacrta zakona je navedeno da protiv rješenja ili zaključka institucije Distrikta donesenog prema zahtjevu za pristup informaciji nije dozvoljena žalba i da podnosilac zahtjeva može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana prijema rješenja ili zaključka.
„To će primorati građane, medije i civilno društvo da pokreću skupe sudske sporove. To će iziskivati dodatne troškove za zastupanje advokata, sudske takse na tužbe i presude i za očekivanje je da će veliki dio njih u startu odustati“, upozoravaju iz TIBiH.
Pored toga, upozoravaju da je sporno i to što su prekršajne odredbe koncipirane tako da se odgovorna lica kažnjavaju samo ako ne postupe prema nalogu nadzornog organa, dok potpuno izostaje sankcija ako nezakonito postupaju prema podnosiocima zahtjeva.
