Search
Close this search box.

Čović bio na svadbi na dan kad je dokument potpisan

Na Kantonalnom sudu u Sarajevu nastavljeno je suđenje Draganu Čoviću, optuženom za potpisivanje dokumenta kojim je firme porodice Lijanović oslobodio plaćanja 1,8 miliona KM carinske takse na uvoz piletine, u vrijeme dok je bio ministar finansija Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).
Prosječna mjesečna plaća Dragana Čovića kao delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u 2020. godini je iznosila 4.930 KM (Foto: CIN)

Čović, sada predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH, je jučer svjedočio kako za dokument nije ni znao do početka suđenja i da je na dan njegovog potpisivanja bio u Zagrebu na svadbi. Kao dokaz je ponudio bankarske izvode o plaćanju karticom i fotografije sa svadbe.

Također, rekao je da nije ni primio upozorenja državnih institucija o nezakonitosti donesenog akta, jer je u to vrijeme bio na odmoru i da su dopisi bili naslovljeni na Ministarstvo, a ne na njegovo ime.

U njegovu korist je svjedočio i Esad Bilić, vještak grafolog, rekavši da na spornom dokumentu nije Čovićev potpis već faksimil potpisa, odnosno pečat. Dodao je da pečate sa potpisima koriste mnoge instititucije jer olakšavaju i ubrzavaju poslovanje, ali i da je problem što oni nemaju identifikacionu vrijednost, te ih je lako kopirati.

Odgovarajući na pitanje tužioca, Bilić je rekao da nije poredio dokument sa faksimilom koji je u to vrijeme i korišten u Čovićevom uredu, jer odbrana to nije ni tražila.

Suđenje Čoviću je počelo još u martu 2005. godine na Sudu BiH, kada su za zloupotrebu položaja, uzimanje i davanje mita i utaju uz njega bili optuženi i Jozo, Jerko, Mladen i Slavo Ivanković Lijanović, vlasnici Mesne industrije Lijanović iz Širokog Brijega, kao i Mato Tadić, tadašnji predsjednik Ustavnog suda BiH, te advokat Zdravko Lučić.

Tokom suđenja je utvrđeno da su u junu 2001. godine dvije firme porodice Lijanović od Carinske uprave FBiH zatražile oslobađanje plaćanja 38,7 miliona KM takse na uvoz mesa. Iz Minstarstva finansija, u čijoj je nadležnosti tada bila Carinska uprava, dobili su dva dokumenta sa Čovićevim potpisom, u kojima je izneseno mišljenje da Lijanovići ne trebaju plaćati takse.

Nakon što je Čović 2002. godine postao član Predsjedništva BiH, Carinska uprava je, ipak, pokušala naplatiti taksu a Vrhovni sud FBiH presuđuje da Lijanovići moraju platiti carinski dug.

Međutim, Ustavni sud BiH je ukinuo presudu, usvajajući apelaciju Lijanovića. Svi optuženi su oslobođeni, osim Čovića koji je, zbog jednog od dva dokumenta na osnovu kojeg su Lijanovići izbjegli platiti 1,8 miliona KM, u novembru 2006. godine nepravosnažno osuđen na pet godina zatvora. Drugi dokument Sud BiH nije ni razmatrao jer u Ministarstvu finansija FBiH nisu mogli pronaći njegov original, već samo fotokopiju.

U žalbenom postupku Sud BiH se proglasio nenadležnim i predmet je ustupljen Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Od marta 2009. do februara 2011. godine dokazni materijal je najmanje devet puta prenošen između pravosudnih institucija, pri čemu je izgubljeno barem 40 originalnih dokumenata, o čemu je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva ranije pisao.

Pred Kantonalnim sudom u Sarajevu suđenje Čoviću je počelo u decembru 2011. godine.

Zatraživši odgodu, tužilac Aziz Jahjaefendić jučer nije ispitao Čovića, navodeći da nije spreman da ga ispita. Naredno ročište je zakazano za 17. april.

Podrška čitalaca pomaže CIN-u da razotkrije korupciju i organizirani kriminal.
Donacijom ćete podržati istraživačko novinarstvo kao javno dobro.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Print

Anonimna prijava

Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.