Tokom četiri godine, koliko je trajala njegova opsesija heroinom, Irfan Hadžimuhović je trošio na drogu oko 18.000 KM godišnje. Danas se ovaj dvadesetpetogodišnji Sarajlija pokušava riješiti ovisnosti boravkom u Terapijskoj zajednici – Kampus u Rakovici.

‘Dan za dan, sat po sat, sekundu po sekundu. Svaku sekundu sam provodio razmišljajući kako ću naći pare’, kaže on.

Zvaničnih podataka o broju ovisnika u Bosni i Hercegovini (BiH) nema. Međutim, Američki State Department procjenjuje da je u ovoj zemlji oko 120.000 uživalaca droga. Nije isključeno da gotovo 15 posto populacije čine rekreativni konzumenti.

Ipak, van svake sumnje je da se u trgovini drogom obrću ogromne pare, oko 500 miliona KM godišnje ili čak dva posto bruto nacionalnog dohotka, što je čini jednom od ekonomski najprofitabilnijih djelatnosti u BiH.

State Department u svom najnovijem izvještaju navodi da je zbog svoje strateške pozicije duž tradicionalne balkanske rute šverca, BiH tranzitno područje za trgovinu drogom. Slaba centralna vlast i mali broj policijskih službenika uključenih u suzbijanje trgovine narkoticima ne mogu stati u kraj dilerima. Izvještaj se poziva na nekoliko slučajeva i zaključuje kako korumpirani predstavnici vlasti prešutno potpomažu narkodilere ili direktno sarađuju sa njima.

Promet droga kroz BiH ka zapadnoj Evropi je toliko siguran, da su dileri u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru skoro čitavo desetljeće uspjeli da održe cijene na istoj razini.

Vlasti nisu uspjele zaustaviti ovaj trend. State Department u svom izvještaju navodi da se aktivnostima u borbi protiv droga pridaje manje pažnje jer primat imaju istrage protiv ratnih zločina. Policiji posao otežava i nedostatak opreme, slaba kontrola granica i nemogućnost organa gonjena da razbiju, procesuiraju i kazne vođe organizovnih kriminalnih grupa.

Hadžimuhović je samo jedna od mnogih žrtava ovdašnje narko industrije, koja je bh. mladež uhvatila u klopku i načinila ih ovisnicima ili dilerima. O životu prije droge Hadžimuhović kaže: ‘Normalan život, izleti, more, normalno sasvim dok nisam upoznao to neko novo društvo, novi izazov za mene.’

Ponuda i potražnja

Najpopularnija droga u BiH je marihuana, ali heroin donosi najveću zaradu. Petnaestak ovisnika sa kojima su razgovarali novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva kažu da su na heroin trošili minimalno 50 do 70 KM dnevno.

Dejan Runjić je jedan od njih. Ovaj dvadesetšestogodišnjak iz Prijedora služi kaznu u trajanju od pet godina i šest mjeseci zatvora u Kazneno-popravnom zavodu (KZP) Foča, zbog iznude, razbojništva i krađa koje je počino kako bi došao do novca za heroin.

Kaže da je teške droge počeo uzimati 2000. godine kada su se bh. izbjeglice iz Skandinavije počele vraćati u Prijedor. Sa sobom su donijeli heroin i kokain.

‘Znaš, kako ustanem ujutro, znači sedam sati, ako ti nije ostalo ništa od sinoć, ako si loš, ustaješ i usred bijela dana obijaš auto. Meni je bitno do 50 KM doći.’ Kaže da je droga bila prioritet, a za hranu što ostane.

Prije odlaska u fočanski zatvor Runjić je devet mjeseci proveo u forenzičkom odjelu za zatvorenike na Sokocu. Već dvije godine je ‘čist’. U međuvremenu, pokušava vratiti povjerenje roditelja i prijatelja.

Ogromne zarade za dilere

Bh. dileri na svakih 10.000 heroinskih ovisnika mogu zaraditi oko 160 miliona KM godišnje.

Na veliko iznenađenje, ulične cijena droge u bh. gradovima su ujednačene. Kokain je najskuplji i košta do 150 KM po gramu, ako je dobrog kvaliteta. Zbog ovako visoke cijene ova droga nije previše popularna među ovisnicima. Znatno popularniji je heroin čija cijena se kreće između 40 i 60 KM po gramu. Najveći broj ovisnika heroin kupuje u paketićima od 0,1 gram po cijeni od 10 KM.

‘Cijene pokazuju da ne utičemo mnogo na te kanale’ kaže Gojko Vasić, načelnik Uprave kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).

Cijene droga u Sarajevu su gotovo upola manje u odnosu na druge veće gradove u regiji. Primjera radi, gram heroina u Bukureštu košta 120 KM.

Cijena droge u rinfuzi je čak i niža. Kilogram čistog heroina (85 postotni) košta 4.500 KM u Afganistanu. Kriminalne grupe u Sarajevu plaćaju oko 20.000 KM za heroin 50 postotne čistoće. Prema policijskim izvještajima, to je manje od cijene u Albaniji (22.000 KM) ili u Rumuniji (40.000 KM).

Kako bi se razblažio, heroin se često miješa sa drugim supstancama.

‘Mi nalazimo kofein, paracetamol, šećer… ‘, kaže Džemal Murga, inspektor Odjela za suzbijanje narkomanije MUP-a Kantona Sarajevo (KS).

‘Radi se o nekvalitetnom heroinu koji je miksan i koji u sebi ima veoma malu koncentraciju heroina’, kaže Cvjetin Marić bivši šef Odjela za suzbijanje narkomanije MUP-a KS.

Zarada od prodaje kilograma heroina obično se kreće između 80.000 KM i 300.000 KM, zavisno od toga sa čim je i koliko bio pomiješan, kao i od toga u kolikim je paketićima prodavan. Što su manji paketići, profit je veći. Nakon miješanja, tipična doza sadrži svega oko 0,033 grama čistog heroina.

Inspektor Murga kaže da je u prva dva mjeseca 2008. godine u KS umrlo 8 osoba od predoziranja, što je više nego u protekle dvije godine zajedno.

Smrt od droge u BiH uglavnom izaziva prljavi heroin.

Dileri dodaju šećer u prahu, brašno, talk-puder, kreč, mišomor i druge supstance koje se kao takvi ne mogu u potpunosti otopiti, kaže Samir Kasper, specijalista neurolog i psihijatar pri Zavodu za borbu protiv bolesti ovisnosti Zeničko-dobojskog kantona. Kada ovisnici takav heroin unesu injekcijom u krvni sistem dolazi do moždanog ili srčanog udara, plućne embolije i drugih problema.

Boris Pajić iz Sarajeva izdržava kaznu zatvora u trajanju od 33 mjeseca u KPZ Foča. Osuđen je zbog više krivičnih djela teške i lake krađe koje je počinio kako bi došao do novca za drogu. Počeo se drogirati kada mu je bilo 17 godina.

‘U svakom heroinu od njegovih 100 posto… imaš sedam posto do 10 posto čistoće’, kaže tridesetogodišnji Pajić. On smatra da su ovisnici toliko navikli na prljavi heroin, da kada bi se na ulicama prodavao čak i 50 postotni heroin, predoziranja bi bila uobičajena pojava.

Pajić kaže da diler, kada hoće da privuče mušterije, na svakih deset grama stavlja otprilike 20 grama mješavine paracetamola i mišomora, koji pojačava dejstvo.

Cijena ovisnosti

Sugovornici sa kojima su razgovarali novinari CIN-a kažu da droge sa bh. ulica neće nestati. U zemlji u kojoj je gotovo 40 posto nezaposlenih, ovisnici su se navukli na droge, a dileri na profit.

Dvadesetsedmogodišnji Đafer Pinjić je osuđen zbog prodaje marihuane. Zatvorsku kaznu u trajanju od 10 mjeseci služi u KPZ Mostar. Policija je kod njega pronašla četiri kilograma marihuane koju je sam uzgojio.

‘Šta ćeš! Nema se posla, a ja neću da radim svašta. Bolje se zaradi od prodaje marihuane’, kaže Pinjić. ‘Telefonom sam uglavnom to odrađivao.’

Preko hiljadu dilera se otima za svoj komad plijena. Veliki dileri u jednoj turi znaju prošvercati i po 10 i više kilograma heroina. Drogu prodaju malim dilerima, u količini od oko pet grama, koju oni potom prepakiraju u 50 doza.

Do droge se lako dolazi u većini bh. gradova, ali se prodaju samo osobama od povjerenja. Umjesto da dilaju drogu na ulici, dileri radije daju broj mobilnog telefona starim mušterijama, koji dalje prenose informacije.

Na drugom kraju puta nalaze se stotine hiljada uživalaca. Za one koji ne budu imali sreće, kaže Kasper, droga će predstavljati smrtnu osudu bez mogućnosti pomilovanja.

‘Svako novo jutro je bol, jer morate uzeti heroin da vas ne bi svaka ćelija vašeg organizma bolila. Život narkomana je bol, i fizički i psihički … Nekada je i smrt razrješenje tog bola, ali je isto tako i bolna smrt.’