Jedan od 12 privrednika čija je firma propala bio je meta reketaša ili korumpiranih vladinih službenika koji su od njih tražili novac, pokazalo je istraživanje koje je za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva provela agencija Prism Research u decembru 2007. godine.
Sa druge strane, predmet iznude je i jedna od 30 aktivnih kompanija.
Vlasnici propalih preduzeća kažu da se razlog njihovog neuspjeha krije u visokim kirijama, nelojalnoj konkurenciji i visokim dadžbinama. Jedna od tri kompanije je propala zbog nemogućnosti naplate potraživanja.
Istraživanje kojim je obuhvaćeno 50 propalih i 100 aktivnih preduzeća je trebalo pokazati zbog čega se Bosna i Hercegovina nalazi na europskom dnu po broju malih i srednjih preduzeća. Za mala preduzeća se obično kaže da su glavni pokretač ekonomskog razvoja.
U seriji tekstova o stanju malog i srednjeg biznisa u BIH novinari CIN-a su ukazali na probleme sa kojima se suočavaju bh. poduzetnici. Razvoj biznisa koče visoke kamatne stope, nemogućnost dobijanja kredita, visoke dadžbine i komplikovane procedure. S druge strane, naplatiti potraživanja je gotovo nemoguće imajući u vidu prevelik broj neriješenih predmeta na sudovima.
Više od sedamdeset posto anketiranih poduzetnika kaže da je nezadovoljno kreditnom ponudom banaka. Šest posto vlasnika propalih preduzeća kažu da su novac morali posudili od lihvara, što je učinio i jedan posto uspješnih poduzetnika. Četiri od pet poduzetnika novac su posudili od rodbine ili prijatelja.
Bh. banke obično ne daju kredite tek osnovanim ili preduzećima u osnivanju.
U BiH postoje i 52 mikrokreditne organizacije koje bi trebale biti alternativan izvor finansiranja poduzetnicima za koje banke nisu zainteresirane. Najčešće se radi o kratkoročnim kreditima za koje preduzetnici nisu zainteresirani imajući u vidu visoke kamatne stope. Novinarima CIN-a je predočen plan otplate kredita jedne mikrokreditne organizacije prema kojem bi efektivna kamatna stopa na kredit sa rokom otplate dvije godine iznosila 32 posto.
Međutim, preprekama ovdje nije kraj.
Privrednici kažu da su glavni razlozi propadanja njihovih preduzeća dugovi prema državi (36 posto) i nemogućnost naplate potraživanja (34 posto). Njih četiri posto za svoju propast krivi reketaše i lihvare.
Bivši preduzetnici kažu da su im najveće prepreke u poslu bile monopol velikih kompanija (24 posto), nelojalna konkurencija (24 posto), visoke dadžbine i obaveze prema državi (22 posto), te loša ekonomska situacija (18 posto).
Većina anketiranih poduzetnika smatra da je teško pokrenuti posao u BiH. Prema njihovoj procjeni više od 60 posto malih i srednjih preduzeća osuđeno je na propast, a čak 70 posto onih koji prežive stagnira i ne razvija se. Preduzetnici ističu da je prva godina u biznisu presudna za opstanak.
Prema podacima Svjetske banke poduzetnici u Bosni i Hercegovini (BiH) za porez izdvajaju više od 44 posto zarade. Od 175 zemalja, Svjetska banka je BiH rangirala na 90. mjesto po visini poreskih stopa. Poređenja radi, Hrvatska se nalazi na 34., a Srbija na 53. mjestu.
