Bivši sudski vještak za arhitekturu Nedžad Izić je u velikim problemima zbog pogrešnih procjena starosti i vrijednosti nekretnina. On je procjene radio po narudžbi privatnika, a njima su bile potrebne za dobijanje poljoprivrednih poticaja i kredita za firme.

Izić je prošle godine dvaput osuđen zbog toga, a trenutno mu se sudi u Općinskom sudu u Tuzli za još jednu zloupotrebu.

Sudski i tužilački dokumenti pokazuju da su zbog njegovih nalaza u proteklih devet godina na gubitku bili budžet Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Nova ljubljanska banka (NLB).

Krajem marta je skinut sa liste vještaka.

Tuzlanski arhitekta Izić je jedan od 22 sudska vještaka građevinske struke čije su nalaze osporili inspektori prilikom kontrole dodjele poticaja Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva iz 2012. godine. Ministarstvo je te godine raspisalo poziv za dodjelu poticaja poljoprivrednim objektima, uz uvjet da su izgrađeni ili rekonstruisani u periodu od sredine 2010. do kraja 2011. Vlasnici su morali priložiti procjenu sudskog vještaka ili račune o ulaganjima kako bi dokazali vrijeme izgradnje i vrijednost investicije. U većini slučajeva su za to angažovali vještake.

Ministarstvo je dodjeljivalo poticaje u visini četvrtine uloženog novca, što je značilo da je veća procjena donosila više novca za vlasnike farmi.

Poticaji su odobreni za 395 preduzeća i poljoprivrednika, a Federalna uprava za inspekcijske poslove je prekontrolisala 139 onih kojim su odobrena 9,2 miliona KM. Kontrola je pokazala da je skoro trećina novca odobrena na temelju netačnih podataka sudskih vještaka.

Precjenjivanje nekretnina

Inspektori su utvrdili da su vještaci precjenjivali vrijednost ulaganja u nekretnine, navodili veće površine, opisivali stare objekte kao novoizgrađene, a u pojedinim slučajevima su prikazivali i nepostojeće nekretnine. Tako je radio i Nedžad Izić.

Prema dostupnim informacijama, inspekcija je osporila tri njegova vještačenja u postupku dodjele poljoprivrednih poticaja za građevinske objekte.

Zbog jednog od njih je na Kantonalnom sudu u Tuzli prošle godine u septembru pravomoćno osuđen na uvjetnu kaznu od šest mjeseci zatvora zbog zloupotrebe vještačenja. Istovremeno mu je zabranjen rad na dvije godine pa ga je Ministarstvo pravde FBiH skinulo sa liste vještaka.

Naime, prema njegovoj procjeni, preduzeće „Stojak“ je 2010. godine uložilo 266.400 KM u renoviranje i proširenje farme koka nosilja u tuzlanskom selu Breške. Firmi „Stojak“ je za građevinske radove i opremanje farme odobren poticaj od gotovo 80.000 KM. Prva rata od 32.000 KM joj je isplaćena prije nego što je Vlada FBiH naložila obustavu poticaja.

Na temelju aviosnimaka terena i urbanističkih dozvola tokom suđenja je dokazano da je farma izgrađena osam godina prije nego što je Izić naveo u procjeni. Tužilaštvo je angažovalo vještaka Samira Muratovića koji je procijenio da je u objekat uloženo upola manje novca nego što je tvrdio njegov kolega te da 2010. godine nije bilo nikakvih ulaganja u farmu.

Izić se tokom suđenja pokušao braniti tvrdnjom da je vrijeme izgradnje procijenio na osnovu izjave klijenta. Međutim, u procjeni nije napravio takvu ogradu.

„Moja je greška bila. Ja nisam naveo u svom nalazu ‘na osnovu izjave’ jer nisam smatrao. To nije sudski predmet, to nije u praksi“, rekao je Izić u kratkom razgovoru sa novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Objasnio je i da je tačnu procjenu starosti moguće dati samo na osnovu dokumentacije, ali mu je klijent nije ustupio.

Tuzlanski kantonalni tužilac Ćazim Serhatlić kaže da je Izić trebao prije svega pogledati dokumentaciju koju je nadležna služba Općine Tuzla dala vlasniku Igoru Stojaku prilikom gradnje objekta.

„Da je izvršen uvid u tu dokumentaciju gdje je postojala urbanistička saglasnost, odobrenje za gradnju pa i odobrenje za upotrebu, bilo bi sasvim jasno da na tom objektu nije vršena bilo kakva rekonstrukcija i nadogradnja“, kaže Serhatlić za CIN.

No, tužilac tvrdi da je Iziću i bez toga bila poznata informacija o vremenu gradnje jer je 2010. godine radio procjenu istog objekta, ali u drugu svrhu. „To upravo govori o njegovom umišljaju, o njegovom znanju da je taj objekat postojao i ranije“.

Stanovnici Breške rekli su novinarima CIN-a da farma odavno ne radi i da se njen vlasnik Igor Stojak odselio sa porodicom u Njemačku. Prema evidencijama Ministarstva, novac za poticaj nije vratio.

Višak kvadrata u „Destilaciji“

Prema tvrdnjama inspekcije, Nedžad Izić je pogrešno procijenio starost dijela „Destilacije MN“, objekta za preradu voća u Seoni kod Srebrenika, te površinu skladišta i pakirnice na poljoprivrednom imanju Ilije Stojaka u Gornjoj Obodnici kod Tuzle.

Inspektori su pronašli da je trećina destilerije izgrađena prije 2010. godine pa njena 102 kvadrata Izić nije smio uvrstiti u svoju procjenu. Preračunato u novčanu vrijednost, Izić je priznao ulaganje od 76.500 KM koje nije bilo u skladu sa kriterijima konkursa.

Objekat destilerije je izgrađen od šljakobetonskih blokova, bez fasade je i sa limenim krovom. Izić je procijenio da vrijedi 750 KM po kvadratnom metru. Predsjednik Udruženja sudskih vještaka FBiH Fajik Ekić kaže da vrijednost ovakvih objekata ne bi trebala prelaziti više od 200 KM po kvadratu.

Prema navodima stanovnika Seone,„Destilacija MN“ ne radi već tri godine. Novinari su u Tuzli pokušali stupiti u kontakt sa vlasnikom Muhamedom Nurkanovićem, ali je njegova supruga rekla da on ne želi davati nikakve izjave. Njemu je isplaćeno oko 27.000 KM poticaja od ukupno odobrenih 93.000 KM.

Imanje Ilije Stojaka i dalje radi. Izić je na njegov zahtjev procjenjivao objekte za sušenje mesa i sira te skladištenje poljoprivrednih proizvoda. Inspektori su naknadno utvrdili da je upisana veća površina skladišta i pakirnice za gotovo 40 kvadratnih metara. Stojaku je isplaćeno skoro 11.000 KM prije nego što su otkrivene nepravilnosti i naređen povrat novca. Međutim, iako je osuđen pred sudom u Tuzli, Stojak, kao ni kao vlasnik „Destilacije MN“, nije vratio novac.

Stojak se bavi uzgojem svinja, ali više ne može dobijati poticaje. Na Izićev rad nema primjedbu i kaže da mu nije tražio mnogo novca za procjenu. „Bilo je korektno skroz, ali ne mogu se ja miješati u njegovu procjenu. Razumijete? On je bio tu, mjerio, radio“, kaže Stojak.

Problemi Nove ljubljanske banke

Proteklih deset godina Nedžad Izić je bio angažovan i na procjenama nekretnina koje su stavljane pod hipoteku kao garancija za povrat kredita. Sudski procesi protiv Izića pokazuju da je ovaj tuzlanski vještak davao mnogo veće procjene zemljišta od stvarnih čime je svojim klijentima omogućio korist veću od 35 miliona KM.

Zbog procjene zemljišta na sjeveru BiH Izić je pred Osnovnim sudom u Brčkom u septembru prošle godine nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora za obmanu pri dobijanju kredita.

On je devet godina ranije procijenio tržišnu vrijednost površine zemljišta od skoro 31 dunumna na gotovo 3,7 miliona eura. Dvije trećine parcela činilo je poljoprivredno zemljište, a tek jedna trećina je bila građevinsko zemljište.

Ovu nekretninu je firma „OS Petrol“ iz Srebrenika dala u zalog preduzeću „Oil Metal Company“ iz Maribora za dobijanje kredita od 10 miliona eura od Nove ljubljanske banke 2008. godine. Vlasnik „OS Petrola“ je Bajro Osmanović, a mariborsko preduzeće pripada njegovom ocu Samidu.

Tužilaštvo u Brčkom je angažovalo sudskog vještaka Gorana Novakovića koji je procijenio da je zemljište 2008. godine vrijedilo petnaest puta manje nego u Izićevoj procjeni.

Na sudu je utvrđeno i da je Izić dao dvije procjene za isto zemljište „OS Petrola“. Obje su imale isti iznos, ali je jedna bila u eurima, a druga u konvertibilnim markama. Zbog toga je sud zaključio da je ovaj vještak znao da je vrijednost nekretnina znatno niža u odnosu na procjenu koju je on dao za dobijanje kredita.

Nova ljubljanska banka je izigrana i 2009. godine na temelju još jednog Izićevog vještačenja. Tuzlanski procjenitelj se zbog ovog slučaja 2018. ponovo našao pred Općinskim sudom u Tuzli po optužnici za zloupotrebu procjene zemljišta koje je poslužilo kao garancija za kredite isplaćene slovenačkim preduzećima.

Banka je 2008. godine potpisala kreditni ugovor ukupne vrijednosti od oko 8,1 miliona eura sa preduzećem „Forš“ iz Maribora i njegovom firmom kćerkom „I.J. Nesveti“ iz Ljubljane. Krediti su odobreni, a da bi ga dobili, mariborsko preduzeće je založilo 311 dunuma zemljišta u Tuzli. Mariborski „Forš“ je zemljište kupio 2005. godine i uknjižio ga na svoju firmu kćerku „Forš“ iz Tuzle.

Prema procjeni koju je Izić napravio 2006. godine za „Forš“, ova zemlja je vrijedila 1,47 miliona KM. Samo tri godine kasnije tuzlanski procjenitelj je za potrebe kredita istu nekretninu procijenio na gotovo 22 miliona KM.

„Forš“ i „I.J. Nesveti“ nisu vraćali kredite pa je Banka 2012. godine pokrenula izvršni postupak za naplatu dugova. Ove dvije firme su otišle u stečaj prije nego što je Banka uspjela naplatiti svoja potraživanja prodajom nekretnina. U martu 2017. u stečaj je otišao i tuzlanski „Forš“.

Banka nije odgovorila na CIN-ove upite o naplati dugova. Ona je svoja potraživanja od „Forša“ prodala firmi „DUTB“ iz Ljubljane koja se bavi naplatom dugova.

Potraživanja se obično prodaju znatno ispod njihove stvarne vrijednosti pa je izvjesno i da je Nova ljubljanska banka u ovom slučaju bila na gubitku.

Stečajni upravik preduzeća „Forš“ iz Tuzle Mehmed Krainović kaže da su „DUTB-u“ priznata potraživanja od 24,6 miliona KM.

Međutim, novac će teško naplatiti. Sudski vještak Fahrudin Delić je u stečajnom postupku 2017. godine zemljište „Forša“ iz Tuzle procijenio na gotovo šest miliona. Prema njegovom nalazu, ista nekretnina je u vrijeme odobravanja kredita vrijedila tek 3,6 miliona KM.

Delićev nalaz dio je dokaznog materijala Tužilaštva na suđenju Iziću.

U optužnici je navedeno da je Izić 2010. godine, po treći put, procijenio zemljište „Forša“ iz Tuzle – ovaj put na 44 miliona KM.

Stečajni upravnik ne može objasniti ovako visoke procjene koje je davao Izić. Kaže da proteklih godina nije bilo nikavih ulaganja u uređenje zemljišta, s tim što je nekoliko firmi u njegovoj blizini u međuvremenu otvorilo skladišta, a nedaleko je i carinski terminal.

Tužilaštvo je u prijedlogu sudu u novom predmetu tražilo da se već izrečena kazna Iziću objedini sa kaznom za novo krivično djelo.

Izić kaže da su ga sudski predmeti skoro uništili, iako je sud u nekim predmetima prihvatao argumentaciju koju je iznosio u svoju odbranu.

„Nisam ja onakav kakvog me predstavljaju“, poručio je Izić.