PRAĆENJE REFORME JAVNE UPRAVE U BOSNI I HERCEGOVINI: ANALIZA REZULTATA U OBLASTI JAVNIH FINANSIJA U 2016. GODINI

Ovaj dokument sačinjen je u okviru projekta Monitoring reforme javne uprave (PARM), implementiran od strane TI BiH i CIN-a, uz finansijsku podršku Švedske međunarodne agencije za razvoj (SIDA) i Vlade Danske. Mišljenja i stavovi u ovom dokumentu predstavljaju isključivo stavove TI BiH-a i ni na koji način ne odražavaju stavove SIDA-e ili Vlade Danske.

METODOLOGIJA PRIKUPLJANJA PODATAKA

Transparency International u BiH, uz finansijsku podršku Švedske međunarodne agencije za razvoj i Vlade Danske, u okviru projekta Monitoring reforme javne uprave u BiH (PARM) priprema godišnje izvještaje o reformi javne uprave, a ovaj izvještaj odnosi se na praćenje napretka u reformskoj oblasti upravljanje javnim finansijama u 2016. godini.

Izvještaj je pripremljen na bazi pregleda postojećih primarnih izvora informacija, uključujući relevantne zakone, administrativne procedure, finansijske i ostale podatake o učinku svih vlada u BiH; prikupljanjem dodatnih informacija putem upitnika koji su dostavljeni na adrese 76 institucija državnog, entitetskih nivoa vlasti i Brčko distrikta.

Od 76 institucija obuhvaćenih uzorkom, 41 institucija nije ustupila tražene informacije od javnog značaja i time je odbila da doprinese montoringu. U navedenim institucijama ne postoji razvijena svijest o potrebi da se široj javnosti sveobuhvatno prezentuju rezultati njihovog rada.

KLJUČNI NALAZI:

• Fiskalno vijeće BiH je 24. maja 2016. godine usvojilo Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH (GOF) i prekinulo praksu kašnjenja usvajanja GOF kao u prethodnim godinama. Međutim, pored poštovanja roka usvajanja GOF-a za 2017 – 2019. godinu kvalitet ovog dokumenta nije unaprijeđen i ostao je na istom nivou.
• Prilikom planiranja budžeta za fiskalnu godinu 62% od anketiranih institucija uključuju poznate i izvjesne donacije u nacrt budžeta ili naknadno dobijene donacije uključuju u rebalans budžeta, odnosno sve donacije knjigovodstveno evidentiraju i na taj način su predmet finansijskog izvještavanja. Za razliku od njih, preostalih 38% anketiranih institucija ima drugačiju praksu.
• Usvojeni budžeti za 2017. godinu, pored plana budžeta za 2017. godinu ne sadrže podatke o procijenjenom izvršenju prihoda i rashoda za 2016. godinu, što nije u skladu sa evropskom praksom. Budžet RS za 2017. godinu sadrži podatke/iznose za 2017. godinu, budžet Federacije BiH sadrži podatke o izvršenju za period 1.1. do 30.6.2016. godine, dok budžet institucija BiH sadrži podatke o sredstvima planiranim budžetom za 2016. godinu.
• Finansijsko izvještavanje budžetskih korisnika regulisano je na nivou institucija BiH, Federacije BiH, RS i BD. Prema važećim propisima, samo je RS regulisala obavezu budžetskih korisnika o mjesečnom finansijskom izvještavanju. Na pitanje da li se pripremaju mjesečni izvještaji o izvršenju budžeta u svrhu internih konsultacija i diskusija pozitivno je odgovorilo 86% anketiranih institucija, što znači da postoje kapaciteti na svim nivoima vlasti da se pripremaju mjesečni izvještaji. Međutim, institucije ni na jednom nivou vlasti u BiH ne objavljuju mjesečne izvještaje na svojoj web stranici.
• Potpuno uvođenje programskog budžetiranja u javnoj upravi u BiH nije postignuto, ali su za to stvorene tehničke pretpostavke instaliranjem Informacionog sistema za planiranje i upravljanje budžetom (BPMIS) za nivo BiH, Federacije BiH, RS i kantona. Dokument okvirnog budžeta (DOB) 2017-2019. i budžeti za 2017. godinu su pripremljeni u BPMIS, ali i dalje se ne usvajaju prema programskoj klasifikaciji nego prema ekonomskoj i organizacionoj.
• Uvođenje međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor i obračunskog računovodstva nije ostvareno na svim nivoima vlasti u BiH.
• Nije otklonjen zastoj u radu Koordinacionog odbora koji je zadužen za koordinaciju i harmonizaciju pri izradi okvirnih propisa zakonodavstva iz oblasti finansijskog upravljanja i kontrole i interne revizije na svim nivoima vlasti u BiH. Na bazi uzorka u BiH 37% institucija sistematizacijom radnih mjesta nema predviđeno radno mjesto u oblasti finansijske unutrašnje kontrole i interne revizije. Ostalih 73% institucija koje imaju 50 sistematizovanih radnih mjesta, na dan 31.12.2016. godine imale su 31 uposlenog, odnosno 62%.
• Iz godine u godinu u BiH postoji konsolidovani budžetski deficit i stalni trend rasta javnog duga. Otplata vanjskog duga (izvor podataka: Program ekonomskih reformi BiH 2017-2019) u BiH porasla je za 26% u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu, a procjene za 2017. u odnosu na 2016. godinu pokazuju porast za 35%. U aprilu 2016. godine Vijeće ministara BiH, usvojilo je prvi put na državnom nivou Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH, čime je BiH ispunila jednu od obaveza iz Akcionog plana Reformske agende za BiH. Entiteti su usvojili svoje strategije upravljanjem dugom, međutim nema napretka na smanjenju duga, naprotiv i u 2017. godini procjenjuje se rast vanjskog duga BiH za 9% u odnosu na 2016. godinu.

PREPORUKE:

Na bazi nalaza monitoringa reformi javnih finansija za prethodne godine i ciljeva koje su vlade u BiH postavile, strateški pristup reformi u upravljanju javnim finansijama u narednom periodu treba usmjeriti na: održivi srednjoročni makrofiskalni i budžetski okvir; mobiliziranje prihoda; planiranje i izradu budžeta; efikasno i efektivno izvršenje budžeta; uvođenje efikasnih sistema javnih internih finansijskih kontrola; uspostavljanje zakonodavne osnove, metodologije i procedura za javno privatno partnerstvo i koncesije; dobro upravljanje javnim nabavkama; te jačanju kapaciteta vanjske revizije.

Preporučuje se uspostavljanje sistem monitoringa orjentisanog prema rezultatima sa naglaskom na kvalitet napretka, a ne samo na evidentiranje da li su se promjene dogodile.

Ostale preporuke:

• U procesu reforme javnih finansija treba unaprijediti vjerodostojnost srednjoročnog fiskalnog okvira.
• Poboljšanje mobilizacije prihoda postići u saradnji sa poreskim upravama.
• Implementacija integrisanog sistema planiranja i donošenja DOB-a, a ključni element u implementaciji integrisanog sistema planiranja su sektorske strategije koje trebaju biti osnov za izradu DOB i godišnjeg budžeta. Na bazi ovih strategija utvrditi gornje granice rashoda za DOB i iste treba da služe kao osnova za podnošenje zahtjeva za programski budžet.
• Planiranje budžeta treba biti zasnovano na dobro definisanim projekcijama, a neophodno je proširiti obuhvat DOB-a i budžeta uključivanjem svih transfera i donacija, zatim uključivanjem vanbudžetskih fondova i direkcija za ceste.
• Poboljšati efikasnost i efektivnost izvršenja budžeta uvezivanjem informatičkih sistema plana i izvršenja budžeta, harmonizovanim načinom izvještavanja. Značajnu pažnju posvetiti unapređenju upravljanja novčanim tokovima (gotovinom).
• Uspostaviti jedinstvenu metodologiju za praćenje neizmirenih obaveza, utvrditi kako izmirivati postojeće obaveze, odnosno kako izbjegavati akumuliranje novih neizmirenih obaveza.
• Javne interne finansijske kontrole unaprijediti kroz unapređenje regulative i jačanje kapaciteta za razvoj finansijskog upravljanja, kontrole i interne revizije.
• U BiH je potrebno uspostaviti zakonodavni okvir za javno-privatno partnerstvo, te usaglasiti sa pravnim nasljeđem EU, a takođe unaprijediti i oblast koncesija.
• Osigurati najefikasnije korištenje javnih sredstava na način da se propisi o javnim nabavkama usklade sa pravnim nasljeđem EU. Osigurati nezavisnost, pravičnost i transparentnost te brzo i kompetentno rješavanje žalbi.
• Vanjska revizija treba nastaviti primjenjivati standarde neutralnosti i objektivnosti.

Monitoring reforme javne uprave - Javne finansije, 2017