Monitoring rezultata reforme javne uprave u oblasti transparentnosti, odgovornosti i integriteta

Pored utvrđenih razlika između institucija sa različitih nivoa vlasti, ključni nalazi monitoringa svjedoče o veoma skromnim rezultatima javne uprave u pogledu primjene standarda u oblastima transparentnosti, integriteta i odgovornosti, pa je tako:

• Utvrđen veliki broj zahtjeva za pristup informacijama na svim nivoima vlasti što navodi na zaključak da je u oblasti transparentnosti u BiH još dominantna reaktivna paradigma, tj. da se informacijama od javnog značaja pristupa putem zahtjeva za pristup. Monitoringom je utvrđeno da je sam pojam proaktivne transparentnosti nepoznat institucijama, i da se preduzimaju skromni napori u pogledu unapređenja dostupnosti informacija u posjedu javnih organa;
• Ustanovljeno je da analizirane institucije nemaju praksu izdvajanja i objavljivanja budžetskih podataka i podataka o izvršenju budžeta na svojim web stranicama, što je značajan nedostatak jer doprinosi nedostupnosti i smanjenoj vidljivosti tih podataka, a to govori i o finansijskoj nedogovornosti i netransparetnosti u radu analiziranih institucija.
• U svim analiziranim institucijama na državnom nivou i nivou Federacije BiH utvrđen je nesklad između broja sistematizovanih radnih mjesta i broja uposlenih, iz čega proizilazi da se ne poštuju propisi o sistematizaciji i da se zapošljavanja vrše proizvoljno.
• Na ukupnom uzorku od dvadeset (20) institucija, samo dvije institucije (jedna sa državnog i jedna sa federalnog nivoa) imaju usvojene Planove integriteta. U Republici Srpskoj sam pojam Plan integriteta poznat je tek u jednoj instituciji;
• Istraživanjem su utvrđene i nepravilnosti u primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima, pa je tako u Republici Srpskoj najčešća zabilježena nepravilnost nepostupanje službenika za informisanje po zahtjevima za pristup informacijama, a najčešća praksa je da rukovodioci organa odmah odlučuju o zahtjevima;
• Veoma mali broj pokrenutih disciplinskih postupaka zabilježen je na svim nivoima, a ako se to posmatra u odnosu na ostale rezultate iz istraživanja, nameće se zaključak da je to posljedica toga što se oblasti disciplinske odgovornosti i praćenju poštivanja radnih i službenih dužnosti ne pridaje dovoljno značaja.

PREPORUKE

Po prijemu zahtjeva za pristup informacijama trebao bi postupati službenik/ica za informisanje u skladu sa članom 19. Zakona o slobodi pristupa informacijama. Također, institucije bi trebale analizirati pristigle zahtjeve prezentujući najčešće postavljane pitanja u cilju smanjenja ukupnog broja zahtjeva za pristup informacijama.

Institucijama na svim nivoima vlasti u BiH bi se trebala nametnuti zakonska obaveza o kreiranju i objavi Indeks registra. Indeks registar bi trebao da sadrži vrste informacija koje su pod kontrolom javnog organa, oblik u kojem su informacije dostupne, kao i podatke o tome gdje se može pristupiti tim informacijama.

Uputno bi bilo normirati postojanje nezavisne institucije Etička komisija koja bi organizacijski bila odvojena, sa datim širokim nadzornim ovlaštenjima nad organima javne uprave i njene bi odluke bile obavezujuće, a podrazumijevale bi pravo na izricanje sankcija u slučaju povrede etičkih dužnosti. U nadležnosti Etičke komisije bi bila i edukativna uloga, a posebnu pažnju bi trebalo posvetiti načinu biranja njenih članova i uređenju diskrecionih ovlaštenja.

Trebalo bi kreirati jači zakonski okvir koji će podstaći kreiranje funkcionalnije i transparentnije sistematizacije radnih mjesta i podstaći zapošljavanje adekvatnog osoblja kako bi se smanjio broj neefikasnih i neproduktivnih radnih pozicija. Šematski prikaz sistematizacije radnih mjesta trebao bi biti dostupan na web stranicama institucija, kao i Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta.

Bilo bi i više nego preporučljivo da institucije objavljuju na svojim web stranicama revizorske izvještaje i planove javnih nabavki, kao i sve budžetske podatke i podatke o izvršenju budžeta, iako takva vrsta objave trenutno nije predviđena zakonskim propisima. Proaktivno objavljivanje bi podstaklo institucije na odgovornije ponašanje prema javnosti i postupanje u skladu sa datim preporukama iz revizorskih izvještaja, a izdvojeno objavljivanje budžetskih podataka za svaku instituciju ponaosob doprinijelo bi većoj finansijskoj odgovornosti.

Transparentnost, odgovornost, integritet 2015