Monitoring rezultata reforme javne uprave u oblasti transparentnosti, odgovornosti i integriteta 2014-2015

Glavni problem reformi upravljanja ljudskim potencijalima (HRM) je slaba politička podrška, nedovoljno učinkovit sistem koordinacije, politizacija državne službe, kao i nedostatak opštih menadžerskih vještina kod postojeće strukture rukovodilaca.

SAŽETAK

I dalje je dominantan pristup informacijama na osnovu zahtjeva, tj. koncept transparentnosti se svodi na reaktivan pristup objavi podataka i informacija. Ipak, postoje stanovite razlike između nivoa vlasti, posebno između državnih i enitetskih institucija, pa se nameće zaključak da su državne institucije više učinile na proaktivnoj transparentnosti, uspostavljanju planova integriteta i jačanju institucionalnih kapaciteta. Istovremeno, veliki broj tužbi trećih lica ukazuje i na nezadovoljstvo građana, tj. korisnika usluga radom javne uprave u cjelini.

Nadalje, primjetan je relativno mali broj provedenih disciplinskih postupaka sa uglavnom blagim izrečenim sankcijama. Sa druge strane, prisutne su znatne oscilacije između institucija kada je u pitanju broj dicisplinskih postupaka. Osim nekoliko izuzetaka gdje je zabilježen iznimno velik broj postupaka, u većini institucija uopšte nije primjenjivan institut disciplinske odgovornosti. U isto vrijeme, zabrinjavajuće je veliki broj nepopunjenih radnih mjesta, pa se da zaključiti da su sistematizacije radnih mjesta kao dokumenti srednjoročnog kadrovskog planiranja neadekvatni i da se planiranje ne sprovodi na principima efikasnosti i efektivnosti u radu i upotrebe postojeće radne snage.

Preporuke iz revizorskih izvještaja se iz godine u godine ponavljaju i to je zajedniča slabost institucija na svim nivoima vlasti. Pored toga, analiza je dala krajnje zabrinjavajuće rezultate koji oslikavaju stanje na svim nivoima vlasti: troškovi na svim nivoma vlasti na ugovore o djelu iznimno su visoki i utvrđeno je da ne postoji konzistentno planiranje usluga po ovom osnovu, planovi javnih nabavki se ne objavljuju u svim institucijama, a preporuke iz revizorkih izvještaja se redovno odnose na nepravilnosti u postupcima javnih nabavki, nedostatak sistemskog, cjelovitog i dugoročnog kadrovskog planiranja, veliki broj upražnjenih radnih mjesta koji dovode u pitanje postojeću kadrovsku politiku i oslanjanje na postojeće resurse, praksa voluntarističkog i neplaniranog zapošljavanja uprkos opredjeljenju iz Reformske agende o ograničavanju zapošljavanja u javnoj upravi, većina institucija nije usvojila Planove integriteta, ne postoji praksa redovnog objavljivanja Godišnjih izvještaja o radu. Ovi rezultati ukazuje da i pored više od decenije intenzivnih napora na reformi javne uprave, i dalje postoje institucije koje sistemski krše pozitvno pravne propise kojim se definišu elementarni standardi transparentosti, odgovornosti i integriteta u radu javnih institucija.

PREPORUKE

Potrebno je harmonizovati pravila i procedure kojim se regulišu disciplinski postupci na svim nivoima vlati. U tom smislu potrebno je osigurati da ADS (ADU) preuzmu u potpunosti vođenje postupaka, kao nezavisne institucije koje imaju kapacitet za provedbu navedenih postupaka na dosljedan i nepristrasan način. Isto tako, potrebno je osigurati odgovarajuće praćenje i analizu statistika o vođenim postupcima u cilju analize, te ih učiniti proaktivno transparentnim.

Analizirati razloge izjavljivanja tužbi i osmisliti plan mjera i aktivnosti kojima bi se smanjio broj sporova za koji se traži sudska zaštita.

Povećati broj dostupnih informacija putem upotrebe novih tehnologija, tj. uspostaviti praksu proaktivne transparentnosti kako bi se smanjio broj zahtjeva za pristup informacijama i pristup informacijama učinio efikasnijim. To bi ujedno značilo i izmjenu postojećih Zakona o slobodi pristupa informacijama ili donošenje novih zakona na svim nivoima vlasti.

Potrebno je osigurati proaktivnu transparentost cjelokupnog budžetskog ciklusa, te ekspicitno propisati obavezu institucija da svoj budžetski ciklus komuniciraju sa javnosti u formi pristupačnoj i razumljivoj građanima. Također, potrebno je objavljivati revizorske izvještaje na službenim web stranicama institucija, te uspostaviti praksu prezentiranja planova postupanja po revizorskim preporukama široj javnosti i izvještavanje ispunjenosti. Uvesti posebne postupke, koji bi podrazumijevali i utvrđivanje odgovornosti u situacijama kada institucije ne realizuju preporuke.

Uspostaviti praksu analiziranja kadrovskog planiranja, ali i donošenja opštih dokumenata kojima su zacrtani ciljevi i smjernice na osnovu kojih se mogu vršiti kvalitetnije sistematizacije radnih mjesta. Zatima, jasno definisati sistem praćenja i analize zapošljavanja u određenom vremenskom periodu kako bi moglo utvrditi da li je ostvarena dinamika zapošljavanja u skladu sa postavljenim ciljevima.

Uputno bi bilo ugovore o djelu zaključivati samo za poslove koji nisu definirani pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji, iste zaključivati na određeno vrijeme, jednokratno, a u skladu sa zakonskim propisima i za tačno definisane poslove koje treba izvršiti, te smanjiti izdatke po ovom osnovu.

Proces planiranja javnih nabavki bi trebalo uskladiti sa procesom budžetskog planiranja, obezbjeđivanjem javnih konsultacija u procesu planiranja nabavki, naročito kod projekata od šireg društvenog značaja i osiguranjem sinhronizovanog objavljivanja dokumenata o godišnjim planovima nabavki i budžetskih dokumenata.

Sve institucije trebaju donijeti Planove integriteta u skladu sa obavezama iz Strategije za borbu protiv korupcije 2015-2019. Za sve institucije koje su izradile planove integriteta potrebno je ustaliti praksu monitoringa (praćenja) implementacije planova integriteta.

Eksplicitno propisati odgovarajućim zakonskim ili podzakonskim normama obavezu institucija da proaktivno objavljuju godišnje izvještaje o radu.

Transparentnost, odgovornost, integritet 2016