Vlada Kantona Sarajevo je formirala četiri komisije za koje je iz budžeta Zavoda zdravstvenog osiguranja potrošeno više od 250.000 KM. Komisije nisu podnosile izvještaje o radu i njihovi članovi su birani po političkoj liniji.
Bivši direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo je bio član deset komisija u ovoj ustanovi. Uz direktorsku plaću od oko 4.800 KM, u komisijama je zarađivao u prosjeku 2.000 KM mjesečno.
Dolaskom Eseda Radeljaša na mjesto predsjedavajućeg Upravnog odbora sarajevskog Zavoda zdravstvenog osiguranja utrostručen je broj komisija u ovoj ustanovi, a njihovim članovima je za tri godine iz budžeta isplaćeno više od 580.000 KM.
Bivši direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona Senaid Begić je koristio novac ove ustanove za promociju na izborima, reklamiranje u medijima i kupovinu nagrada.
Članovi porodice bivšeg direktora „Bosnalijeka“ su za sedam godina potrošili 3,75 miliona KM na kuće, stanove, apartmane i preduzeće, iako su njihovi ukupni prihodi u BiH u tom periodu bili manji za 1,05 miliona KM.
Dio novca sumnjivog porijekla kojim su kupljene dionice „Bosnalijeka“ prebačen je preko računa u sarajevskoj Sberbanci.
Politički birana rukovodstva u nekim domovima zdravlja u Republici Srpskoj zapošljavaju viškove radnika zbog kojih se gomilaju dugovi u zdravstvenim ustanovama.
Na tendere za usluge patohistologije u Sarajevu mogle su se javiti isključivo privatne firme, a samo je jedna imala dozvolu za tu vrstu analiza.
Nakon imenovanja Sebije Izetbegović za direktoricu Opća bolnica je prestala raditi patohistološke analize, a posao je povjeren privatnoj poliklinici poznanika direktorice po skoro tri puta višoj cijeni.
Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona je skoro deset godina preko dvije privatne firme nezakonito nabavljao lijekove, finansirane iz budžeta.
Luksemburški fond „Haden“ je unaprijed dogovarao kupovinu dionica „Bosnalijeka“, kršeći zakon i pravila o slobodnom trgovanju na Sarajevskoj berzi.
Ruski ulagači su stekli kontrolu nad „Bosnalijekom“ za 32 miliona KM da bi dvije godine kasnije bankrotirali
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je jedinstvena organizacija u Bosni i Hercegovini, prva takva osnovana na Balkanu. Bavi se istraživačkim novinarstvom s ciljem da pruži provjerene i istinite informacije, bazirane na činjenicama i dokazima, koje će građanima pomoći da bolje razumiju događaje.
