Osim Edinu Arslanagiću, bivšem direktoru „Bosnalijeka“, nepravosnažne zatvorske kazne izrečene su i njegovim partnerima u pronevjerama novca ove farmaceutske kompanije Hasanu i Jasminu Šepi te Šefiku Handžiću.
Dugogodišnji načelnik Teslića Milan Miličević sa porodicom ima: dva stana, kuću, vikendicu, 11 duluma zemljišta, poslovne prostore u Tesliću i Banjoj Luci te ušteđevinu od skoro 117.000 KM. Imovinski profil predsjednika SDS-a sa najznačajnijim biografskim podacima je objavljen u CIN-ovoj bazi „Imovina političara“.
Državni delegat Nikola Špirić u imovinskom kartonu 2022. nije prijavio porodično imanje u Drvaru. CIN je ranije pisao da je majstorima koji su mu obnavljali kuću na ovom imanju dao novac iz državnog budžeta.
U bazi podataka „Imovina sudija i tužilaca“ objavljeni su novi imovinski profili Sandre Radoš-Čatak, predsjednice Okružnog privrednog suda u Istočnom Sarajevu, i njenog supruga Pave Radoša, tužioca Tužilaštva Brčko distrikta BiH, s biografskim podacima i prihodima.
Bivšem ministru prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okolišta ZHK Ivanu Topiću i direktorici firme „Lager“ iz Posušja Dubravki Bašić sudilo se za zloupotrebu položaja i krađu.
U bazi podataka „Imovina sudija i tužilaca“ objavljeni su novi imovinski profili sa najznačajnijim biografskim podacima Sabine Sarajlije i Vesne Kaknjo, glavnih tužiteljica kantonalnih tužilaštava KS i ZDK.
Tužilaštvo BiH je optužilo direktora „Bosnalijeka“ Nedima Uzunovića, njegove saradnike i članove porodice da su novcem kompanije kupovali dionice, automobile i nekretnine u Hrvatskoj i BiH.
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama, uprkos velikom protivljenju civilnog društva.
„Imovina političara“ je najpotpunija baza podataka o prihodima, pokretnoj i nepokretnoj imovini te karijerama više od 220 zvaničnika i političara u Bosni i Hercegovini.
Poslanici NSRS-a su usvojili izmjene i dopune Krivičnog zakonika po kojima je kleveta postala krivično djelo novčano kažnjivo i uz mogućnost kazne zatvora. Medijska zajednica mjesecima upozorava da će ovaj zakon ograničiti slobodu izražavanja.
Na okruglom stolu koji je organizovao CIN sa partnerskim organizacijama GEA iz Banje Luke i „Futura“ iz Mostara zaključeno je da je neophodno uskladiti zakonski okvir za dodjelu državne pomoći sa zakonodavstvom Evropske unije kako bi se uspostavila bolja kontrola i raspodjela budžetskog novca.
Općinski sud u Sarajevu je prihvatio zahtjev federalnog delegata Jasenka Tufekčića da osmomjesečnu zatvorsku kaznu zamijeni za 24.000 maraka. On je osuđen nakon što je CIN otkrio da je zloupotrebljavao naknade za troškove prevoza i dnevnice.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je jedinstvena organizacija u Bosni i Hercegovini, prva takva osnovana na Balkanu. Bavi se istraživačkim novinarstvom s ciljem da pruži provjerene i istinite informacije, bazirane na činjenicama i dokazima, koje će građanima pomoći da bolje razumiju događaje.
