Magistralne ceste u FBiH bez kontrole

Zbog administrativnih zavrzlama i jednogodišnjeg pravnog vakuuma federalne magistralne ceste nitko nije nadgledao. Saobraćajni inspektori iz FBiH su za to vrijeme radili administrativne, a ne poslove inspekcije.

Foto: CIN

Novi zakon o inspekcijama, koji je donesen krajem 2005. godine, dočekan je sa velikim očekivanjima, jer je njime trebala započeti energična reforma koja je, između ostalog, trebala rezultirati i uspostavom boljeg sistema nadzora nad cestama u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).

Međutim, skoro godinu dana nakon početka reformi, četrdesetdvogodišnji Amer Zilić, federalni inspektor za ceste, niti jednom nije izašao na teren.

Iako je jedino on ovlašten da nadgleda radove i dijagnosticira oštećenja na svim većim saobraćajnicama u FBiH, Zilić je sve to vrijeme radio kao administrativni službenik u jednom mostarskom uredu, pri federalnom Ministarstvu prometa i komunikacija.

Eksperti tvrde da su ceste u BIH među najlošijima u Europi. Pa ipak, godinu dana, magistralne ceste u FBiH bile su bez inspekcijskog nadzora. (Foto: CIN)

Istovremeno, čini se da 1.963 kilometara magistralnih cesta u FBIH, za koje stručnjaci tvrde da su najgore na kontinentu, niko nije kontrolisao još od kraja 2005. godine. Neispravna vozila niko nije isključivao iz prometa, niti je nadgledao stanje na cestama, pronalazio oštećenja na njima, zahtijevao njihovo saniranje ili pak kontrolisao rad izvođača radova.

Dok su političari gotovo godinu dana proveli usaglašavajući novi Zakon sa Ustavom BiH, četvorica federalnih inspektora za ceste su bila zanemarena čekajući da počnu raditi pod jednim krovom, zajedno sa još 136 inspektora iz 10 različitih oblasti, u sklopu federalnog inspektorata.

Prije nego što je donesen zakon krajem 2005. godine, nadzor nad magistralnim cestama u FBiH vršio je Zilić zajedno sa još trojicom svojih kolega, u sklopu federalnog Ministarstva prometa i komunikacija.

Međutim, odlukom Nedžada Brankovića, ministra prometa i komunikacija FBiH, njima su početkom 2006. godine oduzete službene iskaznice i dokumentacija, vozila i saobraćajne dozvole, arhiv, te svi ključevi. Iako su se svi nadali da će ove mjere trajati najduže mjesec dana, na uspostavu novog inspektorata se čekalo više od godinu.

‘Ja sada moram od nule. Imao sam informacije, a sada sve moram ispočetka’, kaže vidno razočaran Amer Zilić, koji kao inspektor za ceste radi već šest godina.

Prema njegovim riječima zastoj u radu inspektora se najviše odrazio na sigurnost u saobraćaju.

Ilustracije radi, tokom 2005. godine, prije nego što su prestali sa radom, inspektori za ceste su podnijeli 208 prekršajnih prijava protiv vozača. Oni su iz prometa isključili 110 neispravnih vozila i izrekli 54 mandatne kazne te u pet navrata od odgovornih zahtijevali da se poprave oštećenja na cestama.

Zilić je posebno ponosan što je nakon njegove intervencije, od prije dvije godine, popravljen put na planinskom prijevoju Ivan, u blizini Konjica, koji je jedan od najfrekventnijih putnih pravaca u BiH.

‘Za njegovu sanaciju je potrošeno 10.000 KM, ali je to povećalo sigurnost ljudi’, kaže Zilić.

Međutim, Ibro Tirak, vršilac dužnosti direktora federalne uprave za inspekcijske poslove tvrdi da saobraćajni inspektori nikada bukvalno nisu prestali sa radom.

S obzirom da su magistralne ceste u FBiH već godinu dana bez inspekcijskog nadzora, nema tko da upozori da je potrebna popravka oštećenih zaštitnih ograda. (Foto: CIN)

‘Svi su pomalo radili na zaostalim predmetima’, kaže Tirak. Prema njegovom mišljenju saobraćajni inspektori puno toga mogu uraditi i iz kancelarije i ne moraju uvijek ići na teren.

„Od Sarajeva do Mostara put je uvijek isti“, zaključuje Tirak.

Zilić, međutim, tvrdi da bez odlaska na teren ne može znati se dešava.

Dane Drašković, inspektor za ceste Republike Srpske (RS) kaže kako je nezahvalno govoriti o tome šta se moglo dogoditi za godinu dana, dok njegove kolege iz federacije nisu radile na terenu.

‘Sigurno je da su kompanije zadužene za održavanje puteva u tom periodu bile rasterećene jer nisu imale organa koji će ih nadzirati, prijavljivati sudovima i tjerati da rade’, kaže Drašković.

Prema njegovim riječima i inspektori u RS-u su morali proći sličnu transformaciju. Međutim, od donošenja republičkog Zakona o inspekcijama pa do formiranja inspektorata i dovođenja svih inspektora pod jedan krov prošlo je tri mjeseca.

‘U ta tri mjeseca smo djelovali preventivno i upozoravali smo na opasnosti’, kaže Drašković i dodaje kako nisu imali nadležnost da izriču kazne.

Tirak kaže da je reorganizaciju inspekcije bilo lakše provesti u RS-u gdje postoji jedna vlada.

On tvrdi da je do zastoja u reformi inspekcija došlo prije svega jer je Niko Lozančić, predsjednik FBiH, odbio da potpiše Zakon o inspekcijama, a nakon toga je Ustavnom sudu podnio zahtjev da preispita da li je taj Zakon u skladu sa Ustavom.

‘Ovo je velika reforma. Prvi put, od kada postoji država BiH sve inspekcije u FBiH su na jednom mjestu i neopravdano je što je trebalo ovako dugo da se ona provede’, tvrdi Tirak koji se istovremeno i pita: ‘Šta ja mogu predsjedniku Federacije. On ima ovlaštenja.’

Zaštitna ograda uz ceste je nužna kako bi se spriječilo da vozila, u slučaju nesreće, završe u provaliji. Obaveza inspektora za ceste je upozoriti nadležne institucije na njen nedostatak. (Foto: CIN)

Ipak, prema njegovom mišljenju cijela priča oko saobraćajnih inspektora je napuhana.

‘Znate, oni sebi daju puno važnosti. Vi kada raspišete tender da neko krpi cestu, u tenderu imate nadzorni organ. To ne radi inspektor’, objašnjava slikovito Tirak i dodaje kako inspektori nakon završetka radova konstatuju ‘niste vi to dobro uradili’.

Ministar Branković ne osjeća se krivim za jednogodišnji zastoj u radu saobraćajnih inspektora. On kaže da su njegovi postupci bili u ‘skladu sa zakonom’, a osim toga poslove federalnih inspektora su preuzele njihove kolege sa kantonalnih nivoa.

Velid Mustafić i Nermin Meholjić, inspektori za ceste u Kantonu Sarajevo tvrde suprotno od Brankovića i kažu kako nisu preuzeli posao federalnih inspektora.

Međutim, niti jedno drugo ministarstvo nije poduzelo tako drastične mjere prema svojim inspektorima kao što je to uradio ministar Branković. Ostali inspektori, poput veterinarskih, sanitarnih, tržišnih su nastavili sa radom dok su političari i pravnici radili na usaglašavanju Zakona.

Branković nije želio komentarisati postupke ostalih kolega, ali tajnik njegovog ministarstva, Esad Osmanbegović smatra kako su drugi ministri pogriješili.

‘Neka oni svoj legalitet pravdaju pred višim instancama’, kaže Osmanbegović.

On tvrdi da su se konsultirali sa stručnjacima iz Ureda za zakonodavstvo pri Vladi FBiH, koji su između ostalog, nadležni i da daju mišljenje na Zakone. Nakon toga su, tvrde, donijeli odluku koja je rezultirala zastojem u radu saobraćajnih inspektora.

‘Ta godina je prošla’, kaže kratko Branković koji smatra da su danas svi problemi riješeni jer je inspektorat počeo sa radom.

Tirak, također, optimistično najavljuje bolja vremena za inspektore, koji su, kako kaže, sada dobili nove kancelarije i kreću sa radom, a uskoro će dobiti i direktora.

Međutim, efekte reforme Zilić i njegove kolege neće osjetiti ukoliko ne dobiju novu opremu. Zilić kaže kako je ranije svega dva puta imao na raspolaganju službeni automobil, koji mu je neophodan za posao.

‘Najmanje 30 puta moram stati recimo od Mostara do Tuzle kako bih utvrdio šta nije u redu. Moram se zavući u propust, vidjeti je li očišćen. Ne mogu autobusom’, kaže Zilić.

Projekat ‘Stanje cesta’ je urađen uz financijsku pomoć Fonda otvoreno društvo BiH