Program Europske Unije (EU) namijenjen razvoju malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini (BiH) i otvaranju radnih mjesta za povratnike je do svog zatvaranja prije tri godine utrošio više od 2,2 miliona KM na kupovinu opreme za preduzeća od kojih neka više i ne postoje. Neka možda nikada nisu ni bila registrovana, a druga su nestala ubrzo nakon dodjele sredstava.

Donacije u iznosu od 17.000 do 99.000 KM je dobilo 35 preduzeća u okviru druge faze projekta EU-a Quick Impact Facility (QIF 2). Devet preduzeća više ne radi. Za njih pet nije se moglo ući u trag. U pokušaju da ih kontaktiraju novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajevo su između ostalog posjetili adrese ovih preduzeća, provjerili opštinske registre i poslovne adresare, te razgovarali sa opštinskim službenicima. U okviru prve faze projekta donaciju je dobilo još 49 preduzeća. Listu ovih preduzeća novinari CIN-a nisu dobili.

U okviru dvije faze projekta, između 2000. i 2004. godine utrošeno je ukupno 16 miliona KM, uključujući donacije preduzećima. Drugi dio sredstava je utrošen na osnivanje opštinskih biznis centara i regionalnih razvojnih agencija koje i danas postoje.

Sumka Bučan, šefica Strateškog tima za podršku pri organizaciji CARE International u Sarajevu, koja je ispred EU-a bila zadužena za provedbu projekta QIF, kaže da je iznenađena i razočarana saznanjima CIN-a.

‘Ja sam šokirana time što sve vi našli na terenu’, kaže ona, ‘ali živimo u sredini gdje je nivo etike i korupcije i u poslovnom i nevladinom sektoru takav, da nisam totalno iznenađena.’

Prilika za nova radna mjesta

Kada je QIF pokrenut, tadašnji šef misije Europske Komisije (EC) u BiH Michael B. Humphreys predstavio je glavne ciljeve programa.

‘Pravo pitanje je kako otvoriti nova radna mjesta. U razvijenim privredama, glavni motor zapošljavanja je privatni sektor. Na primjer, 9 od deset radnih mjesta u EU stvaraju mala i srednja preduzeća.’

Rezultat QIF-a je trebao biti otvaranja 2.500 radnih mjesta.

Međutim, zapošljavanje je nemoguće u firmama koje više ne postoje, a možda nikada nisu ni postojale.

Nije bilo nadzora utroška sredstava

Novinari CIN-a su otkrili brojne primjere firmi koje su dobile opremu, bez da je kasnije provjeravano kako se ona koristi.

U promotivnom materijalu programa QIF 2 navodi se da je uzgajivač organskih malina iz Bratunca BH Organic dobio opremu u vrijednosti 99.000 KM.

Međutim, da ova firma nema registrovan telefonski broj, niti se nalazi u evidenciji Poreske uprave Bratunac i Opštinskog odjela za privredu. Iako je Bratunac mala sredina, nijedan opštinski službenik nije se mogao sjetiti da je ikad čuo za ovu firmu. Skender Hot, direktor poljoprivredne zadruge iz Bratunca koja otkupljuje maline od uzgajivača, također tvrdi da nije čuo za ovu firmu.

‘Ja nisam nikad čuo da ima organskih malina. Ako su dobili pare, para ima, ali malina nema’, kaže Skender.

Sa druge strane, postavlja se pitanje da li je Farma Borik iz Viteza, koja se bavi uzgojem peradi, ikad dobila pomoć u iznosu od 99.000 KM kako se navodi na web stranici QIF-a.

Milan Biljaka, vlasnik farme kaže da nikad nije dobio ni pfenniga.

‘Ja prvi put čujem za to i častit ću vas ako je to istina. Ali ja zaista nikad nisam primio ništa. Ja sam tražio, ali su me odbili’, kaže Biljaka.

Farma Borik danas zapošljava 40 radnika, koliko je zapošljavala i kada je i pokrenuta deceniju ranije.

Firma Cherry iz Zavidovića koja se bavi obradom metala dobila je donaciju vrijednu 45.730 KM, dok je druga firma iz istog mjesta, Grakom-B, dobila 63.300 KM za nabavku opreme za sušenje voća i povrća.

Danas, četiri godine kasnije, novinari CIN-a nisu mogli pronaći njihove kontakt telefone, a niko od zaposlenih u Općini Zavidovići nije mogao reći da li su ove firme ikada postojale. U tržišnoj inspekciji kažu da je Cherry bila registrovana 2004. godine, te da je dvije godine kasnije ugašena.

Što se tiče firme Grakom-B, tržišni inspektor Marko Vukadin iz Zavodovića kaže da ona nikada nije ni postojala u njihovoj evidenciji.

‘To vam znači da su oni fiktivna firma’, objašnjava Vukadin.

Lucky, proizvođač tekstila iz Han Pijeska dobio je 2003. godine donaciju vrijednu 99.168 KM.

Od svega su ostale prazne hale okružene ogradom iza koje veliki šarplaninac laje na rijetke prolaznike. Vlasnik preduzeća Miroslav Lasić živi u Han Pijesku. Vrata njegove kuće je otvorila žena koja se predstavila kao njegova sestra i koja je rekla da je njen brat na službenom putu i da ne zna kada će se vratiti.

Ubrzo po dodjeli 73.800 KM za nabavku mašina, tvornica tekstila Kozara razvoj iz Novog Grada je zatvorena. Trebala je zaposliti 26 radnika.

Zoran Gačić, voditelj odjela Agencije za razvoj malog i srednjeg biznisa u Novom Gradu, kaže da je firmu zatvorila Poreska uprava zbog neplaćanja poreza.

Gačić kaže da su mašine, koje je vlasnik Nikola Kreća iznajmio od jedne talijanske kompanije zaplijenjene, i bit će vraćene kada izmiri svoje obaveze. U međuvremenu, Talijani pokušavaju vratiti svoju opremu.

Novinari CIN-a nisu uspjeli stupiti u kontakt sa Krečom.

Proizvođač tekstila Favortex iz Tuzle je 2003. godine dobio donaciju u vrijednosti 84.000 KM. Prema riječima službenice Selme Mujkić ovo preduzeće ne nalazi se u evidenciji opštinske Službe za razvoj i poduzetništvo. Telefonski broj Favortexa ne postoji u registru BH Telecoma.

Nakon što su se novinari obratili organizaciji CARE da nam pomogne pronaći vlasnika, dobili su broj mobilnog telefona. Vlasnik je zatražio da se ne objavi njegovo ime i rekao kako nema novca da uvede poslovnu liniju, te da tvornica trenutno ne radi, ali da se nadao da će je pokrenuti u budućnosti.

CARE je odbio dati kontakt informacije drugih vlasnika.

Upitana za komentar o ovim firmama Bučan je odgovorila: ‘Ja zaista ne znam kako se to dogodilo.’

Ona je dodala da je CARE imao ovlaštenja da nadgleda korištenje dodijeljenih sredstava samo jednu godinu i da će o svemu obavijestiti EC.

Glasnogovornica Misije EC-a u Sarajevu Zora Stanić prvobitno je tvrdila da ne postoje izvještaji CARE-a o uspješnosti realizacije donacija QIF-a. Međutim, kada je Bučan ovo dovela u pitanje rekavši da je CARE redovno podnosio izvještaje, Stanić je odgovorila da posjeduju izvještaje, ali ih je odbila proslijediti CIN-u uz tvrdnju da su samo za internu upotrebu.

CIN je podnio žalbu Ombudsmanu EU-a koji trenutno razmatra ovo pitanje, ali nije još odredio rok. CIN također traži imena ostalih 49 firmi koje su dobile sredstva u prvoj fazi projekta.

Pomoć malom biznisu

Nije sve crno i QIF je imao određenog uspjeha. Desetine firmi su dobile i koristile donacije kako je i bilo planirano.

Ismet Gegić, direktor i vlasnik firme Tele Com iz Gornjeg Vakufa koja se bavi servisiranjem vozila, potrošio je 23.950 KM donacije na nabavku mašina i opreme.

Gerić kaže da je morao predati oko 30 dokumenata da bi dobio sredstva i da su predstavnici QIF-a redovno dolazili i vršili kontrolu.

‘Sjećam se da su mi se jako žalili zato što neke firme kojima su obezbijedili sredstva nisu mogli pronaći uopšte i tvrdili su da je za njih sve to bilo frustrirajuće’, priča Gerić.

Mraz, još jedna tekstilna firma sa Pala, iskoristila je 92.700 KM donacije na pravi način.

Vlasnik Radivoje Kovačević sa ponosom govori o 40 radnika koje zapošljava i kaže da je zahvalan strancima koji su mu pomogli da kupi šivaće mašine.

Ali, sve u svemu, međunarodna pomoć nije se pokazala kao najbolji oblik pomoći za mala preduzeća u BiH, kaže Slobodan Marković direktor razvojne agencije ARDA u sjeverozapadnoj BiH, koja je također dobila sredstva od QIF-a.

ARDA vodi ažuriranu bazu podataka preduzeća i pokušava da stimuliše i podrži mala preduzeća kroz trening i savjetovanje.

Direktor kaže da strani eksperti predlažu projekte za koje očekuju da bi mogli dobiti donaciju, a ne one koji odgovaraju stvarnim potrebama bh. firmi.

‘Najveći problem je u tome što ti projekti nisu realni, ne odgovaraju onom što preduzeću treba, nego onom što neko drugi misli da treba’, kaže Marković. Oni ne znaju kojim preduzećima treba pomoć, a kojim ne.

‘Pitanje je zašto se sve ovo dešava u našoj zemlji. I odgovor je u tome što naša država ne podržava mala i srednja preduzeća’, kaže Marković.