Sud Bosne i Hercegovine (BiH) je prvostepenom presudom osudio Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS), zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta i osudio ga na jednogodišnju zatvorsku kaznu i zabranu obavljanja funkcije predsjednika RS-a na šest godina.
Za isto krivično djelo je Miloš Lukić, v. d. direktora Službenog glasnika RS-a, oslobođen optužbe.
Prilikom izricanja prvostepene presude pred Sudom BiH nije bio organizovan skup podrške Dodiku i Lukiću kao što je to bio slučaj tokom suđenja, već je okupljanje organizovano u Banjoj Luci.
Narodna skupština RS-a (NSRS) je usvojila dva zakona u junu 2023. godine kojim je nastojala spriječiti primjenu odluka Ustavnog suda BiH. Uprkos Schmidtovoj odluci kojom se sprečava stupanje na snagu ovih zakona, Dodik i Lukić su potpisali ukaz, odnosno navedene zakone objavili u Službenom glasniku RS-a.
Tužilaštvo BiH je tokom suđenja kao dokaze uložilo Schmidtovu Odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o Izmjeni zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a od 1. jula 2023. godine. Ured visokog predstavnika (OHR) je istog dana saopćio da je nepoštivanje odluka visokog predstavnika uvršteno kao krivično djelo u Krivični zakon BiH.
Dodik i Lukić su prvi protiv kojih je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu radi nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Ukoliko se potvrdi prvostepena presuda i Dodik bude osuđen na godinu dana zatvora, moći će je izbjeći tako što će je otkupiti. Naime, ova pogodnost je pružena osuđenim na zatvorske kazne do godinu dana.
Istraga protiv Dodika
Dodik je pod istragom Tužilaštva BiH i zbog vile na Dedinju u Beogradu koju je kupio 2007. godine kada je bio premijer RS-a. Riječ je o milionski vrijednoj trospratnici od 342 kvadrata, sa dvorištem i garažom. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je dvije godine poslije otkrio da je Dodik platio vilu, ali je kredit za njenu kupovinu dobio tek osam mjeseci kasnije.
Prema dostupnim dokumentima, vilu je izgradio „Koling“ iz Beograda. Kada je ova kompanija prestala plaćati kredit, vilu je preuzela Komercijalna banka iz Beograda, ponudivši je zatim na prodaju. Kupio ju je Dodik u maju 2007. godine za 850.000 eura. Prema procjeni nekoliko agenata za nekretnine koje su novinari kontaktirali, tržišna vrijednost vile se u tom periodu kretala od 1,2 do 1,5 miliona eura.
Na upit novinara CIN-a kako je moguće da banka proda vilu za nižu cijenu od tržišne, tadašnji direktor Marketinga Komercijalne banke iz Beograda Goran Milićević je rekao da banka ima na to pravo kako bi zaštitila uloženi novac.
U prvom razgovoru sa novinarima u julu 2009. godine Milićević je saopštio da je Dodik dao najbolju ponudu i da je „nudio plaćanje u kešu“, što je ova banka prihvatila. Međutim, nekoliko dana kasnije, u ponovljenom telefonskom razgovoru, on je rekao da se „baš i ne sjeća da je ponuda Dodika bila u kešu“.
Dodik je u Narodnoj skupštini RS-a u julu 2009. rekao da ima vilu u Beogradu, ali da je pod hipotekom te da ju je iznajmio jednom stranom predstavništvu i da od te kirije otplaćuje kredit.
Novinari CIN-a su otkrili da je vila pod hipotekom na iznos 750.767 eura. No, vrijeme dobivanja kredita, upisa hipoteke i vlasništva se nisu podudarali.
Naime, Dodik je vilu kupio u maju 2007. godine, a uknjižavanje vlasništva nad vilom mu je odobreno početkom novembra iste godine. Da bi vilu mogao upisati na svoje ime, morao je platiti 850.000 eura Komercijalnoj banci, potvrdio je Milićević novinarima: „Normalno je da se kupoprodajna cijena mora uplatiti u potpunosti kako bi se prenijelo pravo vlasništva“.
Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija su ranije sankcionisale Dodika, njegovu porodicu i saradnike zbog narušavanja legitimiteta i funkcionisanja BiH.
