U posljednjih godinu dana na sudovima u Bosni i Hercegovini (BiH) izrečene su presude protiv 13 političara, direktora javnih institucija, sudija i građana zbog zloupotrebe funkcija i izbornih prevara koje je otkrio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN). Dobili su ukupno 28 godina zatvora.
Ako sve presude postanu pravosnažne, njima će biti oduzeta i nelegalno stečena imovina vrijedna 2,4 miliona maraka, dok neki od njih neće moći raditi posao na kojem su počinili krivično djelo.
Sutkinja Okružnog suda u Prijedoru Drena Marin i sutkinja Općinskog suda u Zenici Melisa Kovačević osuđene su krajem prošle godine.
Marin je nepravosnažnom presudom osuđena na devet mjeseci zatvora zbog povrede Zakona i bit će joj zabranjen rad dvije godine, ako presuda bude potvrđena. Ona je donosila rješenja kojima je postavljala svoju sestru Sandu Zubanović za advokaticu po službenoj dužnosti, o čemu je pisao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN). Marin je na poziciji sutkinje Osnovnog suda u Prijedoru donijela 16 rješenja od 2011. do 2016. godine na osnovu kojih je njenoj sestri iz budžeta isplaćeno 7.286 KM.
Sutkinja Kovačević je pravosnažno osuđena na tri i po godine zatvora zbog zloupotrebe položaja i primanja mita, a dobila je i petogodišnju zabranu rada i bit će joj oduzeta imovinska korist od 2.122 KM i 1.200 eura. Kovačević je optužena da je uzela 4.772 KM da bi radila u korist optuženih i osumnjičenih u predmetima koji su joj dodijeljeni na Sudu u Zenici. Tužilaštvo je u optužnici navelo i da se sutkinja cjenkala za pravdu − tražila je više novca, ali je prihvatala i manje.
Pravosnažno je osuđen direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona Senaid Begić, a nepravosnažno direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Kemal Čaušević i šefica prodaje u zeničkoj direkciji BH Telecoma Alma Maglić.
Begić je osuđen na dvije i po godine zatvora za zloupotrebu položaja te pronevjeru i prevaru u službi, zbog nezakonitog zapošljavanja, refundiranja troškova liječenja u inozemstvu, zloupotrebe troškova prevoza i prisvajanja mobilnog telefona koji je u vlasništvu Zavoda, o čemu je CIN pisao. Osim toga, Kantonalni sud u Zenici mu je zabranio obavljanje funkcija rukovođenja u državnim organima te javnim preduzećima i ustanovama godinu i po.
Čaušević je dobio kaznu od devet godina zatvora zbog pranja novca i primanja dara i drugih oblika koristi i bit će mu oduzeta imovina vrijedna 1,72 miliona maraka i 575.239 KM ako presuda bude potvrđena. CIN je još 2013. godine pisao o imovini Čauševića, koji je tokom sedam godina kupio devet stanova i poslovnih prostora, te 20 duluma zemljišta, dok njegovi tadašnji prihodi nisu mogli pokriti kupovinu skupocjenih nekretnina.
Maglić je dobila petogodišnju zatvorsku kaznu zbog nesavjesnog rada u službi i zloupotrebe položaja, odnosno zbog zataškavanja milionskog duga koji je nastao izdavanjem dopuna za mobilne telefone, a koji je privatna firma imala prema BH Telecomu.
Zbog izbornih prevara i kupovine glasova uz pomoć grantova iz budžeta na Osnovnom sudu u Brčkom je osuđeno osam osoba među kojima su bivši zastupnici u Skupštini Brčko distrikta.
Bivši zastupnik Ćazim Dačaj osuđen je na četvorogodišnju zatvorsku kaznu zbog zloupotrebe položaja pri dodjeli grantova lokalnim udruženjima građana. Dačaju je, osim zatvorske kazne, oduzeta imovina u vrijednosti 131 hiljade KM koju je stekao krivičnim djelom te mu je na pet godina zabranjeno da obavlja zastupničke dužnosti u Skupštini Brčko distrikta.
Zbog priprema izborne prevare pred Opšte izbore 2020. osuđeni su zastupnici Narodnog demokratskog pokreta Radoslav Bogićević i Nenad Kojić na četvoromjesečne zatvorske kazne, bivši zastupnik Hrvatske seljačke stranke Pejo Mendeš na šest mjeseci, dok su njegovi pomagači Jasmin Ravkić i Mato Gluhaković dobili četiri, odnosno dva mjeseca zatvora. Trgovci glasovima Elvir Saletović i Sanel Pengić su dobili ukupno dvije godine i četiri mjeseca zatvora.
