Bosna i Hercegovina (BiH) nema dovoljnu kontrolu niti transparentan sistem dodjele državne pomoći zbog čega je neophodno uskladiti zakonski okvir za njenu dodjelu sa zakonodavstvom Evropske unije (EU), zaključili su učesnici Okruglog stola „Quo Vadis: Pregled i perspektive sistema državne pomoći u Bosni i Hercegovini“ koji je održan jučer u Banjoj Luci.
Državna pomoć se može dodijeliti privrednicima u obliku subvencije i mogu je dodijeliti svi nivoi vlasti u BiH.
Predstavnicima institucija, Vijeća za državnu pomoć Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, Konkurencijskog vijeća BiH, poreskih uprava, međunarodnih organizacija i organizacija civilnog društva predstavljene su preporuke iz dokumenta „Analiza budžetskih politika i procesa sa aspekta budžetske transparentnosti u BiH“ koji je kreiran u sklopu projekta „Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za monitoring javnih budžeta“.
Marko Martić iz Centra za istraživanje i studije – GEA je prezentovao preporuke koje se nalaze u ovom dokumentu. Istakao je važnost postojanja otvorenog, regulatornog i administrativnog okvira za fiskalno upravljanje, pridržavanja utvrđenih rokova u pripremi budžeta te potrebe za jasnim pravilima za izvršenje i nadzor nad izvršenjem budžeta kao i izvještavanja o njemu.
„Aspekt dodjele državne pomoći je samo jedan od konstatovanih manjkavosti budžetske transparentnosti u BiH u sklopu ranije urađene analize o slabostima budžetskih politika i procesa. O tome govore i podaci međunarodnog istraživanja (Open Budget Survey) po kojem je BiH ostvarila 32 boda, što je daleko ispod minimuma od 61 boda potrebnog za pozitivnu ocjenu budžetske transparentnosti“, rekao je Martić.
U drugom dijelu Okruglog stola učesnicima je predstavljen dokument „Predstavljanje nalaza istraživanja o sistemu dodjele državne pomoći u BiH“ koji je, također, pripremila GEA.
Aleksandar Draganić, autor istraživanja, prezentovao je važnost i relevantne informacije o načinu na koji se vrši podjela državne pomoći, koordinaciji sistema državne pomoći te politike i prakse pri dodjeli državne pomoći javnim preduzećima.
„Veliki su problemi konstatovani u funkcionisanju sistema državne pomoći – od funkcionisanja savjeta, koordinacije nadležnih institucija do same registracije i kontrole državne pomoći. Iako je zakonski okvir skoro usaglašen sa EU zakonodavstvom, vidljivo je da i tu postoji prostora za njegovo niveliranje. Trenutno niko ne kontroliše sistem državne pomoći i to stanje je neodrživo u dugoročnom periodu“, istakao je Draganić.
Također, nepoznavanje materije o načinu dodjeljivanja državne pomoći je veliki problem i ističe se potreba rada na edukaciji uposlenika na svim nivoima vlasti.
„Nesankcionisanje i neispunjavanje preporuka koje daje revizija predstavlja neiskorišteni potencijal. Popis državne pomoći bi bilo dobro ugraditi kroz proces revizije kako bi sam popis državne pomoći dobio na značaju koji zaslužuje“, rekla je Dželdina Krndžija iz Ministarstva finansija Bosansko-podrinjskog kantona.
Radenka Srndović, članica Vijeća za državnu pomoć BiH, smatra da javnost nema dovoljno informacija o postojanju Vijeća pa je stoga potrebno promovisati ovu instituciju.
Učesnici su zaključili da je potrebno izraditi kratko uputstvo sa informacijama o načinu dodjele državne pomoći.
Simone Guerrini, šef Regionalne kancelarije EU u Banja Luci, u svom obraćanju ističe važnost današnjeg razgovora na temu državne pomoći: „Pozdravljamo današnju raspravu o državnoj pomoći, centralnoj temi kojom se treba pozabaviti kako bi se osigurala poštena tržišna konkurencija i riješilo narušavanje tržišta. Ono što će u budućnosti biti izazov za Bosnu i Hercegovinu je usklađivanje internih pravila Bosne i Hercegovine sa internim pravilima Europske unije“, istakao je Guerrini.
Okrugli sto je još jedna u nizu aktivnosti koju je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo sa partnerskim organizacijama GEA iz Banje Luke i „Futura“ iz Mostara u okviru ovog projekta kojeg finansiraju EU i The Balkan Trust for Democracy putem USAID-a.
