Samir Kešetović (21) koji u Kazneno-popravnom zavodu (KPZ) Zenica izdržava trogodišnju kaznu zatvora zbog teške krađe, naučio je iza rešetaka još jedan zanat – dilanje droge. Kešetović je shvatio da se od prodaje droge osuđenicima može dobro zaraditi, ali nije mogao pretpostaviti da će i sam postati ovisnik.

‘Nisam ispočetka uzimao’, kaže on. ‘Kasnije sam propao skroz. Sve što sam nabavljao, sam sam koristio.’

Kešetović je samo jedan od osuđenika koji su dolaskom u zatvor postali ovisnici i dileri. Korištenje droge u zatvorima u Bosni i Hercegovini (BiH) je raširena pojava, a u najgorim slučajevima, oni koji su preživjeli izazove kriminala na ulici, danas umiru od predoziranja.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva razgovarali su sa dvadesetak osuđenika u zatvorima u Foči, Zenici, Tuzli, Sarajevu i Mostaru. Svugdje ista priča: droga je postala unosan posao za dilere koji u zatvorima mogu zaraditi i pet puta više nego na ulici.

Nekadašnji osuđenici iz zeničkog zatvora, Haris Martinović (28) i Silvad Lilić (30) danas izdržavaju kaznu u KPZ Sarajevo. Kažu da mnogi drogu prvi put probaju u zatvoru. Dodaju da je najčešće riječ o mlađim momcima koje stariji osuđenici privuku tako što im prvih nekoliko puta heroin daju besplatno. Time šire krug ovisnika.

Redžo Kahrić, kriminolog u KPZ Zenica kaže da osuđenici u većini slučajeva počinju uzimati drogu jer se teško navikavaju na gubitak slobode i zatvorski način života.

‘U tim teškim trenucima, dileri prelome osuđenike. On uzme jednom, uzme dva puta i već je postao ovisnik’, kaže Kahrić.

Ibrahim Prohić, psiholog i pomoćnik direktora za tretman u KPZ Tuzla smatra da oni koji uzimaju drogu u zatvoru imaju određene predispozicije za to.

‘Oni koji su slabi trebaju samo jednu frustrirajuću situaciju, a zatvor jeste frustrirajuća situacija. Njihova sposobnost da odole takvim izazovima nije dovoljna da ih održi na površini, odnosno da izdrže i da ne uzimaju drogu’, kaže on.

Unošenje droge u zatvor

Zatvorski stražari sve češće pronalaze narkotička sredstva. U zatvorima u Republici Srpskoj (RS) droga je u 2005. godini pronađena pet, a u 2007. godini 19 puta. U KPZ Tuzla broj slučajeva otkrivanja droge porastao je sa dva u 2002. godini na devet u 2007. godini.

Učestalost pronalazaka droge ne čudi, kaže Prohić, koji u KPZ Tuzla radi od 1974. godine, jer i broj dilera i narkomana raste. ‘U vrijeme kad sam ja tek počinjao raditi, tad su narkomani bili izuzetak u osuđeničkoj populaciji, a danas imamo pojedinih vaspitnih grupa u kojima se procent kreće od 20 do 40, a ponekad i do 50 posto.’

Iako je droga prisutna u svim bh. zatvorima, ovaj problem je najizraženiji u KPZ Zenica, što i ne iznenađuje imajući u vidu da tamo kaznu izdržava oko 800 osuđenika, među kojima i veći broj počinilaca teških krivičnih djela i nekolicina velikih dilera.

Prema Kahrićevim riječima u KPZ Zenica postoje organizovane grupe koje rade sa drogom.

Stražari u ovom zatvoru su u periodu od marta do kraja 2007. godine drogu pronašli 26 puta. Nakon što je u mjesecu augustu zabilježeno čak 12 takvih slučajeva, zatvorska uprava je u poseban paviljon izdvojila grupu od osam osuđenika, koji su označeni kao direktni ili indirektni učesnici u nabavljanju i rasturanju narkotika. U narednim mjesecima smanjio se broj otkrivenih slučajeva.

Prije nego je zbog sukoba sa drugim osuđenikom poslan na šest mjeseci u poseban paviljon, Kešetović je pripadao jednoj od grupa. ‘Od osuđenika koji su već radili s drogom, vidio sam da se može dobro zaraditi. Sebi sam ostavljao dio droge, a ostalo sam miksao, sa šperom na primjer. Ako je roba dobra, na 20 grama sam ubacivao šest, sedam grama miksa.’

Profitu se teško oduprijeti, pogotovo ako se ima u vidu da je cijena droge u zatvoru mnogo viša nego na ulici.

Primjera radi, jedan gram heroina dileri dijele na 10 do 15 tzv. čiza koje pakuju u paketiće i prodaju po cijeni od 30 KM. Otprilike ista količina heroina se na ulici prodaje za 10 KM. Osuđenici drogu najčešće plaćaju telefonskim karticama od 1.000 impulsa koje koštaju upravo 30 KM. Po toj računici dileri mogu zaraditi između 300 i 450 KM po gramu heroina.

Prosječan ovisnik bez problema konzumira gram ili više dnevno, ako mu je ta količina dostupna.

Osim finansijske dobiti dilanje droge u zatvoru donosi i druge prednosti. Povećavanjem broja onih koji konzumiraju narkotike, dileri oko sebe stvaraju krug ljudi koji će im činiti razne usluge i obavljati poslove za njih.

Osuđenici do droge dolaze na različite načine. Najlakši način je da drogu unesu lično. Naime, entitetski zakoni dozvoljavaju osuđenicima koji pokažu dobro ponašanje da izađu iz zatvora na nekoliko dana, na takozvane vikende. Veliki broj zapljena dešava se upravo po njihovom povratku u zatvor.

Dileri i osuđenici sa većim autoritetom služe se ucjenom i prijetnjama kako bi slabije osuđenike prisilili da za njih prokrijumčare narkotike. Oni ugovaraju sastanak između osuđenika koji izađe na vikend i onoga ko će mu predati drogu. Osuđenik potom heroin pakuje u kondom, te ga guta ili stavlja u analni otvor. Ovakvi primjeri zabilježeni su u većini bh. zatvora.

Posjetioci također unose drogu u zatvor. Prema riječima službenika tuzlanskog zatvora majka je pokušala unijeti drogu sinu osuđeniku, dok su stražari KPZ Foča heroin pronašli u grudnjaku jedne žene.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo istražuje slučaj advokata Bajre Čilića zbog postojanja osnovane sumnje da je u KPZ Sarajevo pokušao unijeti neutvrđenu količinu marihuane. Stražari su prilikom rutinskog pregleda kod Čilića pronašli kutiju cigareta u kojoj se nalazila marihuana.

Ni krivičnog djela, ni dodatne kazne

Osuđenici u zatvorima u Federaciji BiH (FBiH) koje stražari uhvate da posjeduju drogu ne gone se krivično, niti im se kazna produžava.

Za vrijeme izdržavanja kazne kod Kešetovića su 2007. godine pronađena 4 grama heroina i 0,2 grama marihuane. Droga je zaplijenjena i podnesen je izvještaj Tužilaštvu Zeničko-Dobojskog kantona, ali optužnica nikada nije podignuta.

Naime, prema Krivičnom zakonu FBiH, ukoliko osuđenik za vrijeme izdržavanja zatvorske kazne počini novo krivično djelo, za koje je zakonom zaprijećena kazna zatvora do godinu dana, prema toj osobi primjenjuje se samo disciplinska mjera. S obzirom da se za posjedovanje droge upravo i može dobiti najviše do jedne godine zatvora, osuđenik u FBiH maksimalno može biti kažnjen sa 20 dana samice.

S druge strane, zakon u RS-u posjedovanje droge tretira kao prekršaj koji se kažnjava novčano – između 500 i 1.500 KM. Osim toga u okviru zatvora može se izreći disciplinska mjera boravka u samici u trajanju od najviše 30 dana.

Za razliku od posjedovanja, za prodaju narkoticima kazne su znatno veće u oba entiteta – od jedne do 10 godina zatvora. Da bi dokazali da neki osuđenik dila drogu tužioci moraju znati od koga je određeni narkotik nabavio, te kome i kada ga je prodao. Međutim, niko od osuđenika ne želi da svjedoči.

Stražari pomažu dilerima

Neki od osuđenika sa kojima su razgovarali novinari CIN-a kažu da su i zatvorski stražari umiješani u prodaju narkotika.

U nekoliko slučajeva, stražari su navodno unosili drogu u zatvor za potrebe osuđenika. Jedan od stražara iz sarajevskog zatvora je zbog toga otpušten, dok Tužilaštvo Srednjobosanskog kantona provodi istragu protiv zaposlenika Odjeljenja KPZ Tomislavgrad u Busovači.

Još jedan stražar, Adnan Šetka, koji je do jula 2006. godine radio u KPZ Mostar, dobio je otkaz zbog zloupotrebe službenog položaja i ovlasti. Disciplinski sud mostarskog zatvora je utvrdio da je Šetka od osuđenika uzimao veće količine novca koje nije vraćao. Postojala je i osnovana sumnja da se bavio i raznim drugim nedozvoljenim poslovima, kao što je donošenje mobitela i droge na odjeljenje pritvora.

Prema operativnoj evidenciji Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-Neretvanskog kantona (MUP HNK), još dok je radio u KPZ Mostar Šetka se bavio nezakonitim prometom narkoticima, u čemu je surađivao sa više kriminalnih lica sa područja Hercegovine.

Miroslav Bem, direktor KPZ Mostar kaže da je imao dojave o zloupotrebi dužnosti od strane pojedinih stražara. Međutim, zbog solidarnosti među osobljem ovakve slučajeve je veoma teško dokazati.

‘Postoje saznanja koja su mi prenijeli stražari da su bili, hajde da kažem, upozoravani od viših rukovodilaca u službi osiguranja da kada nađu neki predmet koji asocira na drogu, da ga unište, kako bi izbjegli pisanje izvještaja i provođenje istrage u vezi toga’, kaže Bem.

Smrt od predoziranja

U posljednje tri godine najmanje tri osobe su umrle u zatvoru od posljedica konzumiranja heroina.

Dvadesetdvogodišnji Elvir Sejdinović pronađen je mrtav u septembru 2005. godine u Okružnom zatvoru Doboj. Toksikološkim vještačenjem utvrđeno je da je konzumirao heroin što je moglo izazvati smrtne posljedice.

Oko 23:00 sata 12. novembra 2006. godine grupa osuđenika donijela je dvadesetosmogodišnjeg Zvonimira Čabrajića u stacionar KPZ Zenica. Pod sumnjom da je predoziran, stražari su ga odmah prebacili u bolnicu u Zenici, gdje mu je ukazana pomoć. Nakon nekog vremena, Čabrajić je došao svijesti, počeo je da govori i sam se pridigao iz kreveta. Dva sata po prijemu u bolnicu, vraćen je u zatvorski stacionar. Doktori su upozorili da bi mogao postati agresivan.

Prema riječima stražara koji su bili dežurni te noći, prilikom jednog od obilazaka Čabrajić ih je počeo vrijeđati, te je iščupao infuziju i razbio kasetofon koji se nalazio pored njegovog kreveta. Odlučili su ga smjestiti u tzv. medicinsku sobu koja se nalazila pod video nadzorom.

Čabrajić se potom smirio, a oni su ga nastavili pratiti preko kamera i povremeno su ga obilazili. U 4 sata ujutro je preminuo.

Prema nalazu Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku sa Medicinskog fakulteta u Zagrebu, smrt Zvonimira Čabrajića posljedica je konzumiranja heroinske smjese.

Pritvorenik iz KPZ Tuzla Fuad Girotić umro je od predoziranja heroinom 26. decembra 2007.godine. Istragom je utvrđeno da mu je dan ranije, dok su se ljubili u prostoriji za posjete, heroin u usta prebacila Ines Stanković. Protiv nje je Tužilaštvo Tuzlanskog Kantona podiglo optužnicu zbog krivičnog djela posjedovanja i omogućavanja uživanja opojnih droga.

Postoje sumnje da su još dva osuđenika u bh. zatvorima umrla zbog konzumiranja droge, ali nalazi toksikoloških vještačenja tek trebaju biti dostavljeni nadležnim tužilaštvima.