Srednjoškolski centar (SŠC) „Vuk Karadžić“ u Loparama pokrenuo je disciplinski postupak protiv profesora Fizičkog vaspitanja Velibora Vujića nakon što je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) pisao o osuđenim koji su i nakon presuda za seksualno uznemiravanje maloljetnika nastavili raditi u prosvjeti.
Novinari su otkrili da je 35-godišnji Vujić iz Bijeljine bio jedan od najmanje sedmero prosvjetnih radnika u Bosni i Hercegovini (BiH) koji su u posljednjih deset godina ostali na poslu i nakon presude.
On je u martu 2021. godine osuđen za spolno uznemiravanje maloljetne učenice Srednje tehničke škole „Mihajlo Pupin” u Bijeljini, ali je potom nastavio raditi u Osnovnoj školi „Veljko Čubrilović“ u Priboju i SŠC-u „Vuk Karadžić“ u Loparama.
Direktor SŠC-a u Loparama Mićo Stojišić rekao je ranije za CIN da nije znao za presudu niti je škola službeno obaviještena o tome. Škola je pokrenula disciplinski postupak tek kada je ombudsmanka za djecu Gordana Rajić nakon CIN-ove priče obavijestila Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske (RS) o ovom slučaju, a Ministarstvo naložilo školi „poduzimanje odgovarajućih mjera“ i postupanje „u skladu sa zakonom“.
„Zakoni, nažalost, nisu garant da će zaštita biti i osigurana. Stoga je jako važno pratiti primjenu propisa u praksi i ukazivati na nedostatke kako bi se otklonile sve prepreke za obezbjeđenje efikasne zaštite djece“, kaže ombudsmanka Rajić.
Direktor Stojišić kaže da će proces protiv Vujića trajati duže jer on odbija sarađivati. On nije odgovarao ni na pozive novinara CIN-a.
„Osnovna škola ‘Veljko Čubrilović’ u Priboju je Vujiću prekinula iz ovih poznatih razloga radni odnos, ali je on već dva puta dobio sudski spor sa školom zbog proceduralnih propusta prilikom otkazivanja njegovog ugovora o radu. Dakle, zakonske procedure koje su obavezne i predviđene, nažalost, zahtijevaju i vremenski period koji se mora poštovati da ne bismo došli u sličnu situaciju“, kažu iz SŠC-a „Vuk Karadžić“.
U RS-u postoji Registar lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece, ali direktor Stojišić kaže da je bijeljinska policija obavijestila školu da Vujić nije bio upisan u ovu bazu podataka.
Registar vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a i za provjeru svakog osuđenika u Registru potrebno je obratiti im se zahtjevom. Ova institucija je ignorisala upit novinara CIN-a za provjeru osuđenog Vujića.
S obzirom da je praksa ukazala na probleme u održavanju ovih podataka, Institucija ombudsmana za djecu i Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a napravili su Prijedlog izmjena Zakona o posebnom registru o kojem bi trebala raspravljati Narodna skupština RS-a sredinom marta 2023. godine.
Izmjenom bi u Registar bile upisane i osobe čija se kaznena evidencija ne vodi kod nadležnih organa RS-a, ali imaju prebivalište ili boravište u entitetu.
CIN je u svom istraživanju krajem 2022. godine otkrio da je još jedan profesor u RS-u nastavio raditi u prosvjeti nakon presude.
Nekadašnji profesor i direktor ustanove „Đački dom“ Davor Vidaković u Doboju je 2018. osuđen na četveromjesečni zatvor zbog obljube zloupotrebom položaja. Nakon toga je nastavio raditi kao profesor na Fakultetu računarskih nauka u Istočnom Sarajevu Univerziteta za poslovni inžinjering i menadžment Banja Luka (PIM).
Dragan Mitrović, osnivač Odjeljenja PIM-a u Istočnom Sarajevu, rekao je za CIN da je Vidaković prilikom zapošljavanja dostavio fakultetu Uvjerenje o nekažnjavanju i Uvjerenje da se protiv njega ne vodi krivični postupak.
Kancelarija ombudsmana za djecu nije reagovala u ovom slučaju jer je riječ o osuđeniku koji više ne radi sa maloljetnicima, već predaje na visokoškolskoj ustanovi.
Zakon o visokom obrazovanju RS-a zabranjuje zapošljavanje osoba koje su pravosnažnom presudom osuđene za krivična djelo protiv spolnog integriteta. Zakon nalaže i da je visokoškolska ustanova obavezna otkazati ugovor o radu zaposlenom nastavniku koji je pravosnažno osuđen za ova krivična djela.
No, iako su novinari CIN-a dostavili fakultetu dokaz da je Vidaković osuđen, PIM nije reagovao.
CIN je i ranije pisao o nedostatku reakcije visokoškolskih ustanova koje izbjegavaju pokretanje disciplinskih postupaka za seksualno uznemiravanje koje je kažnjivo otkazom. Studentice iz BiH su proteklih godina svjedočile o nemoralu profesora, optužujući ih za višestruka seksualna uznemiravanja, ali javni univerziteti i bh. pravosuđe gluhi su na njihove ispovijesti. Među 53 osobe koje su prijavljene Tužilaštvu BiH za seksualno uznemiravanje u protekloj deceniji osuđeno je tek petero.
