U ranim jutarnjim satima, u utorak, pripadnici specijalne policijske jedinice sa maskama na licu tiho su okružili dobrinjski stan tridesetpetogodišnjeg Hamdije Dacića, bh. državljanina porijeklom iz Crne Gore. Ispred zgrade bio je parkiran novi Porsche Cayenne u kojem je Dacić viđan u posljednje vrijeme. Istražitelji dugo vremena sumnjaju da je on jedan od narkobosova u Sarajevu. Njegov jutarnji mir razbili su povici specijalaca koji su nagrnuli u stan. Prema izjavi jednog od učesnika akcije sve se odigralo tako brzo da Dacić nije imao vremena da reaguje.

Ovako je započeo obračun sa, kako se sumnja, jednom od kriminalnih organizacija u lancu trgovine heroinom koji potiče iz Afganistana a završava u Zapadnoj Evropi. Neke od njih izabrale su Sarajevo za svoje sjedište i priskrbile mu reputaciju regionalnog centra za skladištenje droge.

U trenutku kada je policija hapsila Hamdiju Dacića na Dobrinji, u koordiniranoj akciji na drugim lokacijama su uhapšeni njegov brat Ljutvija Dacić (39) i turski državljanin Acik Can (38). Još tri osobe su privedene u policiju i naknadno puštene.

Braća Dacić su već dugo vremena pod policijskom prismotrom i još su devedesetih godina hapšeni zbog trgovine drogom. Bosanskohercegovačka policija ih je konačno uhapsila pod sumnjom da su uključeni u trgovinu drogom, pranje novca, falsifikovanje isprava i utaju poreza, saopštilo je tužilaštvo. Prema riječima tužitelja ova hapšenja djelom se zasnivaju i na informacijama stranih istražnih organa, uključujući one iz Crne Gore, Njemačke, Slovenije, Španije i Italije.

Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH kaže: ‘Ovaj predmet ima veliki značaj.’

Hamdija Dacić je uhapšen u novembru 1999. godine na graničnom prelazu Gorica između Slovenije i Italije zbog posjedovanja 12,75 kilograma heroina. Osuđen je na osam godina zatvora, ali je na novogodišnju noć, godinu dana kasnije, uspio pobjeći iz italijanskog zatvora sa još četiri osobe. Sarajevska policija ga privodi početkom septembra 2002. godine, no ubrzo je pušten pošto nije mogao biti izručen Italiji. Protiv Hamde Dacića i dalje postoji aktivna potjernica italijanskog Interpola. On je također osuđen 2003. godine zbog falsifikovanja dokumenata.

Hamdijin brat Ljutvija Dacić 2001. godine preuzima djevojačko prezime svoje supruge Latife Zornić zvane Beba ime mijenja u Haris nakon čega postaje suvlasnik firme Majorka, u čijem sastavu se nalazi hotel Excluziv u Rajlovcu. Prema procjeni sudskog vještaka vrijednost ovog hotela iznosi blizu 5,9 miliona KM. Njegov poslovni partner je Turčin Acik Can koji je dobio dozvolu za rad na osnovu toga što je prijavljen kao direktor Majorke. Tužilaštvo istražuje da li je hotel kupljen novcem zarađenim od trgovine drogom. Ljutvija Dacić je 2005. godine osuđen za nezakonito posjedovanje oružja.

U vlasništvu porodice Dacić nalazi se još i ugostiteljski objekat Piccolo na Grbavici.

Sarajevska policija je 2002. godine zajedno sa kolegama iz Hrvatske i Slovenije pokušala razbiti narko-lanac kojim su, kako se sumnjalo, rukovodili Acik Can i braća Dacić. Prema policijskim informacijama Dacići su održavali kontakte sa Esadom Ličinom iz Rožaja u Crnoj Gori koji je uhapšen u maju 2000. godine sa 38 kilograma heroina, Mirsadom Rizvićem koji je u julu 2001 godine uhapšen sa 28 kilograma heroina u Gracu u Austriji, te Nerminom Akeljićem koji je bio odgovoran za 63 kilograma heroina koji su zaplijenjeni na slovenačkoj granici. Tužioci su potvrdili da su i oni uključeni u slučaj.

O Aciku Canu se malo toga zna. Rođen je u Njemačkoj ali posjeduje turski pasoš. U BiH boravi na osnovu stalne boravišne dozvole a posjeduje i kuću na Ilidži. Prema podacima SIPA-e, smatra se da je on uključen u transport heroina iz Turske u Španiju i kokaina iz Španije prema zemljama bivše Jugoslavije.

Dacići potiču iz Rožaja, crnogorskog gradića na granici sa Kosovom. Ovo mjesto je također središte poslovnog carstva Safeta Kalića Saje, vlasnika hotela, benzinskih pumpi, restorana i transportne kompanije.

Kalić je u akciji Sablja – policijskoj operaciji protiv kriminalnih grupa organizovanoj nakon atentata na srbijanskog premijera Zorana Đinđića – bio osumnjičen kao glavni snabdjevač zemunskog klana heroinom. Protiv njega nikada nije podignuta optužnica. Akcija Sablja je pala u zaborav, a Crna Gora se odvojila od Srbije.

Prošle jeseni Kalić je pozvan na informativni razgovor u policiju pod sumnjom da je učestvovao u iznuđivanju, ali je ubrzo potom oslobođen. U crnogorskoj policiji kažu da protiv njega ne postoji potjernica niti osnova za njegovo zadržavanje u pritvor.

Bez obzira na ovakav stav crnogorske policije, njihove kolege u Sarajevu kažu da je on dobavljač droge iz Sandžaka.

Nije poznato u kakvoj su vezi Kalić i braća Dacić.

Prema operativnim policijskim podacima Dacićeva mreža je drogu prepakivala u jednom restoranu u blizini Vogošće odakle je dalje transportovana u Zapadnu Evropu. Policija sumnja da su braća Dacić uključeni u transport nekoliko kilograma različitih droga koje su hrvatski policajci i carinski službenici otkrili u januaru 2006. godine u autobusu koji se saobraćao na relaciji BiH – Njemačka.

Sarajevo je već duže vrijeme mjesto za skladištenje droge i tranzitni centar na heroinskom putu koji kreće iz Afganistana, navodi se u izvještaju američke vlade za 2007. godinu.

U haosu koji vlada u poslijeratnim godinama, članovi albanskih, crnogorskih i sandžačkih klanova izabrali su Sarajevo za mjesto u kome će skladištiti i prepakivati drogu u pošiljke namijenjene Zapadnoj Evropi.

U razgovorima sa brojnim policijskim službenicima, novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su saznali da se većina od njih slaže u tome ko su kolovođe ovih organizacija i na koji način oni operišu. Policija kaže da je teško prikupiti dokaze na osnovu kojih bi se uhapsili vođe kriminalnih organizacija ali i da nema dovoljno političke volje da se velika hapšenja provedu.

Nermin Lagumdžija, načelnik odjela za narkotike pri Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Federacije BiH kaže da se na području Sarajeva i njegove okoline u svakom trenutku nalazi tajna zaliha od 100 do 200 kilograma heroina i marihuane. Heroin se u Sarajevo uglavnom doprema iz Afganistana preko Istambula i tranzitnih centara u Peći na Kosovu, Novom Pazaru u Srbiji i Rožaja u Crnoj Gori.

Bivši šef policije Novog Pazara Suad Bulić kaže da tamošnji narko klanovi svake sedmice šalju u Sarajevo između 20 i 30 kilograma heroina koji se iz bh. prijestolnice različitim kanalima prebacuje dalje na zapad. Bulić otkriva da u Novom Pazaru djeluje pet organiziranih narkogrupa od kojih svaka ima svoje poslovne partnere u Sarajevu.

Prema podacima Interpola, bh. državljani su često uključeni u ilegalan transport droga. Primjera radi, članovi kriminalnih organizacija iz BiH su u posljednjih sedam godina u zapadnu Evropu pokušali prokrijumčariti tonu heroina i isto toliko marihuane. Osim toga policije europskih zemalja su od Bosanaca i Hercegovaca zaplijenile i 300 kilograma kokaina i amfetamina, te 140,000 tableta ekstazija. Trgujući drogom Bosanci i Hercegovci su dospjeli čak do Brazila, Argentine i Bolivije.

Opšte je mišljenje da policija presretne samo nekih pet do 20 posto od ukupne količine droge koja je u opticaju, što znači da kroz BiH prođe 20 do 40 tona.

Interpolovi podaci ukazuju da je bar 280 bh. građana bilo umiješano u transport i prodaju droge u Zapadnoj Evropi. Deset se nalazi pod istragom zbog organizovanja transporta droge. Oni koji su do sada uhapšeni su manje-više ‘sitne ribe’. Teško je doći do onih na vrhu, koji su čak i kada su poznati policiji, uspijevali biti nedodirljivi. Sve do sad.