Potrebno više novca za zbrinjavanje otpada

Centar za istraživačko novinarstvo je prošle sedmice u Sarajevu, Mostaru i Tuzli predstavio bazu podataka i rezultate istraživanja o poticajima u BiH.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je od 18. do 22. juna u Sarajevu, Mostaru i Tuzli održao okrugle stolove na kojima je predstavljena baza podataka o odobrenim poticajima u Bosni i Hercegovini (BiH), te rezultati istraživanja o zloupotrebama javnih sredstava.

Baza koju su novinari CIN-a kreirali sadrži podatke o skoro milijardu maraka poticaja koji su u periodu od 2011. do 2017. godine odobreni u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.

BAZA – Poticaji

Dio ovog novca tokom proteklih godina trošio se netransparentno i bez adekvatne kontrole, pokazala su istraživanja CIN-a.

Slaba kontrola za podjelu poticaja
Za poticaje u BiH u posljednjih sedam godina izdvojeno je skoro milijardu KM. Novac je dodjeljivan i trošen uz brojne nepravilnosti i nedostatak kontrole.

Uz predstavljanje istraživanja o poticajima na sva tri okrugla stola održani su paneli o problemima zbrinjavanja otpada u BiH na kojima su učestvovali predstavnici nadležnih institucija, ekoloških udruženja, revizori, inspekcija te veliki broj građana.

Učesnici su raspravljali o utrošenom novcu za zbrinjavanje otpada na sarajevskoj deponiji Smiljevići, problemima sa kojima se suočavaju građani Mostara, te o opasnom otpadu koji je neadekvatno odlagan u Tuzli.

Uložili milione, dobili zagađenu vodu
Na sarajevskoj deponiji je zbog nemara i nedostatka saradnje nadležnih službi prestala raditi oprema vrijedna milione maraka. Stepen zagađenosti vode je visok, a lokalno stanovništvo je zabrinuto zbog utjecaja na zdravlje.
Otrovni otpad pod nogama Tuzlaka
Hemijska industrija u Tuzli je godinama, uz glavne proizvode, stvarala i opasni otpad koji nije propisno odlagan. Iako ovi pogoni već dugo ne rade, otpad koji može izazvati bolesti i smrt i dalje stoji u dvorištu postrojenja, nadohvat ruke beračima željeza.

Na ove probleme ukazao je CIN kroz svoja istraživanja i u kratkom filmu „Zemlja otrova“ .

Učesnici u sva tri grada su se složili da neadekvatno odlaganje otpada može ugroziti zdravlje stanovništva, te da to predstavlja veliku ekološku opasnost za BiH. Abdel Đozić, profesor na Tehnološkom fakultetu u Tuzli, podsjetio je da je zagađenost okoline na šestom mjestu uzročnika smrti u BiH.

Predstavnici ekoloških udruženja i stanovnici naselja koja su najviše ugrožena zbog neadekvatnog zbrinjavanja otpada smatraju da vlasti nisu uradile dovoljno za zaštitu okoliša i stanovništva. S druge strane, predstavnici institucija kažu da je za to potrebno više novca.

„Ministarstvo okoliša ima plan upravljanja otpadom. Mi imamo dokumente ali da bi proveli te dokumente trebamo imati sredstva, ali tih sredstava nema“, rekla je Sanela Popović iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Okrugli stolovi su održani u okviru projekta „Jačanje kapaciteta civilnog društva u borbi protiv korupcije: Monitoring fiskalne transparentnosti” koji finansira Evropska unija.

[ngg src=”galleries” ids=”40″ display=”basic_thumbnail”] 

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Print

POVEZANE OBJAVE

Mostar_deponija Uborak
Kralj otrova curi iz mostarske deponije

Otpadne vode sa mostarske deponije sadrže visoku koncentraciju arsena koji bi dugoročno mogao zagaditi okoliš i izazvati teška oboljenja među lokalnim stanovništvom.

Poljoprivredni poticaji za lažne kvadrate

Poljoprivrednici u Federaciji BiH su dobijali poticaje na osnovu nalaza sudskih vještaka u kojima su uvećavane površine štala i proizvodnih objekata te pogrešno utvrđivano vrijeme njihove izgradnje.

Falično mjerenje procjenitelja Izića

Pogrešnim procjenama vrijednosti nekretnina vještak Nedžad Izić je pomogao poljoprivrednicima da dobiju novac za poticaje na koje nisu imali pravo, a privatnim firmama da osiguraju milionske kredite. Poticaji su potrošeni, a banka nije mogla naplatiti kredit.

Poticaji za gašenje stočarstva

Neuređeni sistem u oblasti poljoprivrede je omogućio zloupotrebe pri dodjeli poticaja u FBiH. Vlasti ni na koji način nisu zaštitile stočare pa oni ili prevarama dolaze do poticaja, ili odustaju od bavljenja poljoprivredom.

SUISSE SECRETS

#istrazioCIN