Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Agencija za državnu službu BiH (ADS) je prvobitno odbila odgovoriti na Zahtjev za slobodan pristup informacijama koji su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) uputili na adresu ove institucije, u sklopu istraživanja o zapošljavanju u državnoj službi.

Novinari CIN su tražili od ADS-a da dostavi podatke o imenima i prezimenima uposlenih u ovoj agenciji, kao i vrstu ugovora koji su imali u periodu od 2006. do 2011. godine, sa ciljem da se vidi koliko je osoba bilo angažovano u Agenciji prije raspisivanja zvaničnog konkursa za njihove pozicije.

CIN je u toku istraživanja saznao da je najmanje 260 osoba iz 33 institucije na državnom nivou i prije raspisivanja konkursa već radilo u tim institucijama po osnovu ugovora o djelu ili ugovora na određeno za koji nije potrebno raspisivanje javnog oglasa.

ADS je u prvom odgovoru CIN-u odbio dostaviti imena i prezima osoba angažovanih u Agenciji, smatrajući to povredom njihovog prava na privatnost, te navodeći da za to ne postoji javni interes.

Ranije je Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH dala mišljenje kojim se odobrava javno objavljivanje imena i prezimena uposlenika u državnoj službi, kao i vrsta i trajanje ugovora koje imaju.

CIN, koji iza sebe ima iskustvo u borbi za slobodu pristupa informacijama, odlučio je tužiti ADS pred Sudom BiH. Prvostepena presuda je donesena u februaru ove godine. Agenciji je naloženo da u roku od 30 dana dostavi CIN-u tražene informacije te plati sudske troškove od 700 KM.

„Proces zapošljavanja u državnoj službi mora biti javan i mora se zasnivati na obavezi javnog objavljivanja konkursa, odnosno oglasa“, navodi se u presudi. „Informacije o kandidatima za rad u državnoj službi, po bilo kojem od zakonom utvrđenih osnova, obavezno sadrže i podatke o imenu i prezimenu, kao i druge lične podatke učesnika koji su neophodni za provođenja takvog procesa zapošljavanja”.

Međutim, ADS se žalio Sudu BiH, tražeći preispitivanje ove odluke.

U svom zahtjevu ADS navodi da „namjera tužitelja nije da hvali, nego da ‘blati’ državne organe“ te je nagađao kako će CIN u negativnom kontekstu objaviti imena i prezimena službenika, navodeći koje su osobe prvo imale ugovor o djelu, nakon kojeg su primljene u radni odnos.

ADS smatra da je Sud pogriješio i ponovo iznio tezu da će objavljivanje imena i prezimena u medijima u negativnom kontekstu ugroziti privatnost državnih službenika. Agencija se, također, žalila na visoke sudske troškove.

Sud BiH je odbacio zahtjev za preispitivanje sudske odluke kao nedopušten.

ADS je, konačno, u martu ove godine, nakon sedam mjeseci od zahtjeva, dostavio CIN-u tražene podatke. Iz dostavljene dokumentacije se vidi da je od 18 državnih službenika njih 4 već radilo u Agenciji prije raspisivanja konkursa.

Tekst kompletne odluke možete pročitati niže.

Objavljeno: 31.8.2012. godine