Ruski ulagači su prije tri godine preuzeli „Bosnalijek“, najveću bh. tvornicu lijekova. Dionice su kupovali na nedozvoljen način, posredstvom luksemburškog fonda „Haden“, pokazuju dokumenti do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva.
„Haden“ je na Sarajevskoj berzi (SASE) kupovao blokove dionica „Bosnalijeka“ tako što je sa prodavcima prethodno dogovarao trgovanje i time ostale učesnike na berzi doveo pred svršen čin. Kršeći pravila berze, kupci su čuvali dionice koje bi prodali „Hadenu“ u određeno vrijeme i po prethodno utvrđenoj cijeni. Ovakav potez se u berzanskom svijetu naziva parkiranje dionica.
Korištenje povlaštenih informacija, učestvovanje u transakcijama u kojima su cijene, vrijeme kupovine i učesnici u trgovanju unaprijed poznati te parkiranje dionica su berzanske manipulacije koje su zabranjene Zakonom o tržištu vrijednosnih papira Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i pravilima Sarajevske berze.
Legalni način trgovine podrazumijeva promet dionicama uz formiranje cijena na temelju slobodne ponude i potražnje anonimnih učesnika na berzi.
Rezervacija parkinga
Intenzivno trgovanje dionicama „Bosnalijeka“ na SASE-u je trajalo od septembra 2012. do sredine maja 2013. godine. Tada je „Haden“, offshore investicijski fond iz Luksemburga, postao vlasnik 29,94 posto kompanije. Iako je formalno upisan kao najveći pojedinačni dioničar „Bosnalijeka“, „Haden“ je samo bio posrednik u ime stvarnog kupca – „Imperia Pharme“ iz Sankt Peterburga. Ova ruska farmaceutska kompanija je obezbijedila 34 miliona maraka za preuzimanje „Bosnalijeka“.
„Imperia Pharma“ je bankrotirala sredinom prošle godine nakon što joj je „Bosnalijek“ isporučio lijekove u vrijednosti 75 miliona maraka. Ruska firma je ostala dužna „Bosnalijeku“ najmanje 28 miliona KM.
Pomoć u kupovini dionica „Hadenu“ je pružila brokerska kompanija „Eurohaus“ iz Sarajeva. Ljudi koji su u vezi sa „Eurohausom“ bili su „Hadenu“ na usluzi i za druge poslove. Suvlasnik i direktor „Eurohausa“ Zijad Blekić je u vrijeme kupovine rukovodio Nadzornim odborom SASE-a. Uposlenik „Eurohausa“ Edin Dizdar je bio član Nadzornog odbora Registra vrijednosnih papira FBiH, institucije koja čuva podatke o vlasnicima dionica. Dizdar je postao „Hadenov“ zastupnik a potom i član Nadzornog odbora „Bosnalijeka“ dok je Blekićeva kćerka Azra Blekić učestvovala u trgovanju dionicama „Bosnalijeka“.
Dio novca za trgovanje na berzi (34 miliona KM) „Haden“ je dobio od „Erkafarma“, ruskog lanca apoteka koji je „Imperia Pharma“ također kupila posredstvom „Hadena“. Dodatnih 7,8 miliona KM kredita „Haden“ je dobio od Sberbanke u Sarajevu. Budući da luksemburška firma nije imala prometa, a njen kapital i imovina su bili simbolični, povrat kredita je garantirala „Imperia Pharma“. U kreditnom dosjeu „Hadena“ navedeno je da je fond iz Luksemburga radio u interesu ruske farmaceutske kompanije i bio njen posrednik u kupovini dionica.
U obrazloženju odluke o dodjeli kredita Kreditni odbor Sberbanke je naveo da je „Haden“ unaprijed dogovorio kupovinu dionica „Bosnalijeka“ 15. januara 2013. godine.
Podaci sa berze pokazuju da je „Haden“ na dan dogovorene transakcije kupio 526 hiljada dionica „Bosnalijeka“ za 7,3 miliona KM. Prodavci su bili: „Herbos fond“ iz Mostara, Balkan Investment Opportunity Fund (BIOF) sa Kajmanskih Otoka te vlasnici skriveni iza skrbničkih računa UniCredit banke u Mostaru.
Oni su iste dionice nešto ranije kupili od malih dioničara i pojedinih investicijskih fondova iz BiH. „Herbos fond“ iz Mostara i fond sa Kajmanskih Otoka kontrolisao je Alexander Hrkač, berzanski trgovac iz Osijeka u Hrvatskoj. Hrkač je bio i vlasnik jednog skrbničkog računa u UniCredit banci preko kojeg je, također, trgovao dionicama. U istoj banci skrbnički račun je imala i Azra Blekić koja je, također, preprodavala dionice „Bosnalijeka“. Skrbnički račun je račun dionica koji banka vodi u ime vlasnika čiji je identitet skriven svima osim banci.
Blokada imovine na čekanju
Osiječki trgovac dionicama je često bio kažnjavan zbog kršenja zakona kojima je regulisano trgovanje na berzama u regiji.
Komisija za vrijednosne papire Hrvatske je 2006. godine oduzela Hrkačevom preduzeću „Vrijednosnice“ iz Osijeka dozvolu za trgovanje na berzi. Hrkača su kasnije kaznile i nadležne institucije u Bosni i Hercegovini zbog nedozvoljenog sticanja dionica.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je koncem 2014. godine počelo istragu o preuzimanju sarajevske tvornice na osnovu informacija bivših rukovodilaca „Bosnalijeka“ i federalnog ministra energetike, rudarstva i industrije Erdala Trhulja. Uprkos njihovim dokazima o kršenju zakona, Tužilaštvo do sada nije našlo razloge za podizanje optužnice. Istragu su pratile čudne odluke. Državno tužilaštvo je sredinom prošle godine napisalo prijedlog za blokadu imovine „Hadena“ i „Imperia Pharme“ te ključnih ljudi u preuzimanju „Bosnalijeka“: direktora ove kompanije Nedima Uzunovića, predsjednika Nadzornog odbora Konstantina Zevlova i člana Odbora Edina Dizdara.
Ova imovina nikada nije blokirana, a Sud BiH i Tužilaštvo BiH ne žele govoriti o tome.
Ministarstvo i rukovodstvo „Bosnalijeka“ su u dopisima Tužilaštvu naveli, uz ostalo, da su prodavci i kupci dionica unaprijed dogovarali vrijeme transakcija i cijene te da su dionice bile parkirane, odnosno kupljene radi preprodaje „Hadenu“. Naveli su, također, i da su pojedini učesnici u trgovini imali povlaštene informacije.
Prema navodima iz prijava, ova djela su okarakterisana kao manipulacije na tržištu vrijednosnih papira za koje je određena novčana kazna ili kazna zatvora u trajanju od 90 dana od 5 godina. Kampanju preuzimanja „Bosnalijeka“ vodila je organizovana grupa na čelu sa Nedimom Uzunovićem, bivšim šefom „Bosnalijekovog“ predstavništva u Rusiji. Grupu su činili i: predsjednik Komisije za vrijednosne papire FBiH Hasan Ćelam, Zijad Blekić, Alexander Hrkač, Edin Dizdar i direktor Odjela pravnih poslova „Imperia Pharme“ Konstantin Zevlov. Uzunović, Dizdar i Zevlov su ujedno bili povjerenici „Hadena“ u postupku preuzimanja „Bosnalijeka“.
Važnu ulogu u preprodaji dionica je imao Alexander Hrkač. Njega je prije godinu dana u Osijeku saslušao hrvatski sudija na zahtjev bh. pravosuđa. Hrkač je tom prilikom ispričao kako je 2012. i 2013. godine dobio ponudu Edina Dizdara i Brokerske kuće „Eurohaus“ da proda dionice „Bosnalijeka“ koje su bile u vlasništvu „Herbos fonda“, BIOF-a i Hrkača lično. Hrkač je priznao pred sudijom da je utjecao da „Herbos fond“ proda svoj udio u „Bosnalijeku“ te da su isto učinili drugi fond i on lično.
Međutim, u izjavi za CIN je kazao da se nije dogovarao sa Dizdarom i da ne zna kako je „Haden“ saznao da on prodaje dionice.
Trgovina bez profita
Dogovorena prodaja dionica „Hadenu“ 15. januara 2013. godine je jedan od sumnjivih događaja tokom preuzimanja sarajevske tvornice lijekova koje je trajalo 151 dan.
Tokom intenzivnog trgovanja dionicama „Bosnalijeka“ njihova cijena se nije značajno mijenjala, iako praksa na tržištu pokazuje da se rastom potražnje uvećava vrijednost dionica.
U slučaju „Bosnalijeka“, cijena od 14 KM po dionici se ponavljala 59 dana, od čega 37 dana uzastopno. Ministarstrvo energetike, rudarstva i inudustrije FBiH je u informaciji Tužilaštvu navelo da je „Haden“ uz pomoć svojih zastupnika u BiH fiksirao cijene dionica, time onemogućivši da se tržište vrijednosnih papira formira na principima slobodne ponude i potražnje.
Uprkos tome direktor SASE-a Tarik Kurbegović nije naložio kontrolu trgovanja dionicama „Bosnalijeka“. Rekao je da tadašnja dešavanja na berzi nisu ukazivala na manipulaciju cijenama i druge neregularnosti niti je bilo sumnje da je „Haden“ unaprijed dogovarao kupovinu dionica.
„Oni su kupovali 8-9 mjeseci, što znači da nisu imali nekoga ko će im to prodati“, kaže direktor Sarajevske berze za CIN.
„Hadenovo“ priznanje o dogovorenoj transakciji u januaru 2013. godine, ali i drugi dokazi do kojih je došao CIN, demantuju izjavu direktora SASE-a.
Masovno preuzimanje dionica „Bosnalijeka“ počelo je u septembru 2012. godine. Tada su se na meti Hrkača, fondova koji su u vezi s njim te drugih osoba skrivenih iza skrbničkih računa u UniCredit i NLB banci našli udjeli International Finance Corporation (IFC). IFC je posjedovao 8,37 posto kapitala „Bosnalijeka“. Trgovanje njenim dionicama trajalo je deset dana, uz prosječnu cijenu od 12,75 KM po dionici. Kupci su ovaj udio platili 8,36 miliona KM.
Lista transakcija pokazuje da je trgovanje bilo koordinirano. Naime, više od trećine dionica kupljeno je 17. septembra 2012, a prijenos vlasništva sa prodavca na kupca obavljen je tri dana kasnije. Istog dana svi prekupci su prodali dionice „Hadenu“ po 13 KM po dionici.
Analiza prometa na berzi također pokazuje i da su preprodavci trgovali sa minimalnom zaradom, često i na vlastitu štetu. Naime, razlika između kupovne cijene dionica IFC-a i one po kojoj su dionice kasnije prodane „Hadenu“ iznosila je 0,25 KM po dionici ili 1,96 posto dobiti. Međutim, dobit se gubila u provizijama koje su morali plaćati prekupci. Naime, kupac dionica je dužan platiti Sarajevskoj berzi i Registru vrijednosnih papira 0,195 posto provizije od ukupne vrijednosti transakcije. Brokerske provizije iznose od 0,5 do 1,5 posto.
Direktor sarajevske Brokerske kuće „AW Broker“ Adnan Bunjo kaže da bi trgovci u ovakvom slučaju zbog troškova provizija berze, Registra vrijednosnih papira i brokera mogli doći u poziciju da dionice prodaju ispod nabavne cijene. Bunjo objašnjava da i banke naplaćuju provizije za vođenje skrbničkih računa koje nisu ispod jedan posto, što povećava troškove trgovaca dionicama.
Alexander Hrkač je ranije izjavio da je na prodaji dionica „Bosnalijeka“ zaradio, a za CIN je pojasnio da njegove provizije nisu tolike i da ne prelaze 0,5 posto, s obzirom na veliki promet dionicama i status koji uživa kod banaka, brokera i na berzi.
Gotovina ispod stola
Ovo nije jedini sumnjivi podatak o transakcijama dionica „Bosnalijeka“ na berzi. Balkan Investment Opportunity Fund je od 11. oktobra 2012. do 15. marta 2013. godine kupovao dionice sarajevske kompanije i potom ih prodavao „Hadenu“ uz gubitak.
BIOF je do 14. januara 2013. kupio 39.833 dionice za 557.186 KM, a potom ih dan kasnije prodao „Hadenu“ uz dobit od 478 KM. Uzimajući u obzir provizije koje trgovac mora platiti, dobit se ubrzo pretvarala u gubitak. Još veće gubitke BIOF je ostvario u nastavku trgovanja dionicama sarajevske tvornice lijekova.
Do sredine marta ovaj je fond prodao „Hadenu“ ukupno 75.517 dionica i u ovom je trgovanju izgubio 12.736 KM.
U jednoj od informacija koju je tadašnji ministar Erdal Trhulj dostavio Tužilaštvu navedeno je da izostanak profita upućuje na sumnju da su trgovci dionicama razliku do stvarne cijene naplatili direktno u gotovini, mimo berze. Prodavci dionica su na taj način mogli dobiti željeni iznos, a „Haden“ je zauzvrat spriječio rast cijene dionica.
Halil Čengić, jedan od malih dioničara „Bosnalijeka“, izjavio je novinarima CIN-a da mu je Alexander Hrkač u jesen 2012. godine nudio da dionice „Bosnalijeka“ proda po 14 KM na berzi, a da bi mu razlika od 1,5 KM po dionici bila isplaćena u gotovini. Čengić kaže da su on i njegovi članovi porodice imali oko 6.000 dionica „Bosnalijeka“, ali da je mogao utjecati i na tuđe dionice:
„U jednom momentu ja imam oko 70 hiljada dionica koje će, kad ja kažem ljudima, biti stavljene na berzu“.
Čengić dodaje da bi dionice prodao za ponuđene pare, ali je shvatio da se radi o uvođenju prakse fiksiranja cijena zbog čega bi u budućnosti mogao gubiti u trgovanju dionicama drugih firmi poput Sarajevske fabrike duhana i Tuzlanske solane. Stoga je odustao od prodaje. Hrkač je negirao dogovor.
„Ja se nisam dogovarao sa malim dioničarima u vezi otkupa dionica „Bosnalijeka“, a pogotovo ne s Halilom Čengićem“, rekao je Hrkač na saslušanju u Osijeku.
On je davao kontradiktorne izjave o svojoj ulozi u preuzimanju „Bosnalijeka“. Dok je u jednom trenutku govorio da nije dogovarao cijenu dionica i nezakonite doplate, u drugom se pokušavao sjetiti da li je uopće trgovao dionicama „Bosnalijeka“:
„Nije mi poznato, možda jesam“.
_______________________________________________________________________________________________________________
REAGIRANJE SARAJEVSKE BERZE NA TEKST
_______________________________________________________________________________________________________________
