Dejan Strika, tek diplomirani filmski režiser, ima neostvareni san. Ovaj dvadesetosmogodišnjak bi želio snimiti dugometražni igrani film.

Kada je diplomirao prošlog decembra na Akademiji scenskih umjetnosti u Banjoj Luci Strika nije ulagao puno nade u to da će svoju profesionalnu karijeru i snimanje nedosanjanog filma započeti u Republici Srpskoj.

“U budžetu ministarstva kulture i sporta RS-a nemamo precizno određena sredstva za finansiranje snimanja filmova”, kaže Milorad Kenjalović, savjetnik ministra za kulturu RS-a. “Nemamo filmskih kamera. Nemamo ništa“

Strikina najbolja šansa za pronalazak sredstava za snimanje filma vjerovatno se nalazi u FBiH gdje se za snimanje filmova godišnje izdvaja oko 1.5 miliona KM, što predstavlja oko 20 posto od ukupnog budžeta bh. filmova. Fondacija za kinematografiju u Sarajevu otvorena je i za aplikacije iz RS-a, tvrdi predsjednik ove fondacije.

Ali, poslovično loša saradnja između dva entiteta bi mogla učiniti da se čak i besplatan zajam teško prima.

Dva entitetska ministarstva kulture slabo sarađuju čak i kad je u pitanju zajednička dobrobit od razvoja filmske industrije u cijeloj Bosni i Hercegovini, tvrdi Nikola Kovač, predsjednik upravnog odbora Fondacije za kinematografiju u Sarajevu.

Kenjalović se slaže sa Kovačem da ne postoji direktna saradnja između dva ministarstva.

“Nikada nisam čuo za mogućnost finansiranja režisera iz RS-a (od strane Fondacije za kinematografiju Sarajevo)”, tvrdi Kenjalović.”Ne vjerujem u tu mogućnost.”

Najviše što je Ministarstvo kulture RS-a uspjelo da samo obezbijedi do sada jesu manja sredstva dovoljna za finansiranje snimanja kratkih igranih filmova studenata završne godine spomenute Akademije, mišljenja je Miodrag Pandurević,direktor javnog preduzeća “Srna film” koja se bavi produkcijom dokumentarnih filmova i arhiviranjem filmskog materijala.

Strika je iskoristio priliku i od ponuđenih sredstava snimio prvi od svoja dva kratkometražna igrana filma. Drugi je finansirao sam.

“Postojeće stanje u RS-u kad je u pitanju snimanje igranih filmova je katastrofično”, kaže Pandurević.

Novi zakon kojem je u cilju revitalizacija filmskog stvaralaštva u Republici Srpskoj trebao bi se naći u parlamentarnoj proceduri za dva do tri mjeseca, kaže Kenjalović.

Novi zakon će uključiti porez na filmske distributere koji će se upućivati u fond za mlade filmske stvaraoce.

Ali još uvijek nije jasno o kakvoj će se tačno zakonskoj potpori raditi, s obzirom da je zakon tek u fazi pripreme nacrta.

“Zakon predviđa finansiranje kinematografije, ali to neće biti neka velika sredstva. U ovom momentu čak ne možemo ni reći koliko će to biti”, kaže Kenjalović.

Režiseri iz FBiH, kao što su Ademir Kenović, Benjamin Filipović i Srđan Vuletić, mišljenja su da konačni odgovor za stvaranje filmske industrije u BiH leži u jedinstvenom ministarstvu kulture na državnom nivou.

Ali Kenjalović ne dijeli njihovo mišljenje.

”Ja sam protiv formiranja ministarstva kulture i filmskog fonda na državnom nivou”,kaže Kenjalović, dodajući da to neće riješiti postojeće probleme.