Sloboda za nove prevare

Višestruko osuđivani Sead Žilo je za 54.500 KM otkupio dvije zatvorske kazne u ukupnom trajanju od godinu i po dana. Kupljenu slobodu je iskoristio za nove prevare, teške četvrtinu miliona maraka.

Direktor firme „Windsor Group“ Sead Žilo dočekuje novinare u prostranoj kancelariji u Živinicama, opremljenoj stilskim namještajem. Dojam uspješnog biznismena nastoji pojačati pričom o ranom uspjehu kada je imao para „s kojima nije znao gdje će“.

Iza te maske stoji čovjek koji zbog prevara i utaja ima najmanje osam presuda u Bosni i Hercegovini (BiH) i Hrvatskoj. Oštetio je pojedince i firme za nešto više od 260.000 KM, uglavnom im nudeći usluge i robu koju nikada nije isporučio.

Zbog četiri presude je bio tri i po godine u zatvoru. Dvaput je kažnjen uvjetno i protjerivanjem iz Hrvatske, dok je dvije kazne od šest i dvanaest mjeseci zatvora, koje su mu izrečene prošle godine, mijenjao za novčanu kaznu od 54.500 KM.

Jedan od prevarenih, Branislav Đokić iz Bijeljine, nije zadovoljan pravdom koja višestruko osuđenom daje priliku da kupi slobodu: „Država uzela sebi pare! Znači, pa oni prave biznis! Njima odgovara da ima Žila tih da rade za njih!“

Đokić i drugi oštećeni mogu pokrenuti novi sudski spor kako bi dobili odštetu, a Žilo je otkupio slobodu i nastavio po starom. Policija ga je opet zbog prevara uhapsila u oktobru ove godine i sada je u pritvoru.

Nepostojeći kooperantski posao

Pravosudnim institucijama su se javile nove žrtve njegovih prevara iz prošle i ove godine: Aleksandar Denda iz Bileće, Naim Hamzabegović iz Cazina i Emir Begović iz Gračanice. Oni su Žili dali ukupno četvrtinu miliona maraka za CNC-mašine i hirurške maske koje nikada nisu dobili.

Žilu su upoznali preko oglasa na internetu gdje je njegova firma „Windsor Group“ prodavala mašine za proizvodnju hirurških maski, CNC-mašine i repromaterijal za proizvodnju namještaja te nudila obuku za rad na mašinama. Svi su od Žile dobili ponudu za plaćanje u više rata, sa odgodom plaćanja ili plaćanje u robi, što je olakšalo dogovore u vezi sa kupovinom.

Denda je planirao CNC-mašinom za obradu drveta početi novi posao. Objeručke je prihvatio Žilinu ponudu za kupovinu mašine od 27.200 KM. Dogovorili su da 14.000 KM plati u gotovini, a preostali dug od 13.200 KM u mjesečnim ratama tokom dvije godine. Uz to, Žilo je ponudio Dendi da ga snabdijeva repromaterijalom za proizvodnju drvenog namještaja koji bi kasnije i otkupljivao od njega.

Aleksandar Denda iz Bileće je dao Žili 14.000 KM, uvjeren da od njega kupuje mašinu za obradu drveta, repromaterijal i obuku, ali ništa od toga nije dobio (Foto: CIN)

Nakon više razgovora i dogovora u Bileći i Živinicama Denda je bio uvjeren da se radi o dobroj poslovnoj prilici. U septembru 2019. godine je potpisao ugovor o kupovini mašine i kooperaciji sa Žilom. Podigao je kredit, platio dogovoreni dio novca, ali mašinu nije dobio.

„Mašina će doći za 15 dana, samo što nije došla i samo ovo, samo ono“, prisjetio se Denda Žilinih izgovora zbog kašnjenje isporuke. Među izgovorima je bio i smrtni slučaj u obitelji. “Trebala je, naprimjer, sutra da dođe mašina u Bileći, kaže umro mi brat, ne može da dođe”, prisjeća se dalje Denda.

Shvativši da je prevaren, bez stalnog posla i sa kreditom za otplatu mašine, početkom ove godine obratio se advokatu i pokrenuo parnični i krivični postupak.

Delegatkinja u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Segmedina Srna Bajramović je u septembru 2019. godine uputila inicijativu za izmjenu Krivičnog zakona FBiH. Ona je predložila brisanje mogućnosti zamjene zatvorske kazne do godinu dana novčanom kaznom i navela razloge za to:
– odredba je uvedena zbog nedostatka zatvora koji su u međuvremenu izgrađeni,
– ne zna se na šta su potrošeni novci koji su ovako prikupljeni,
– odredba pogoduje imućnijim osuđenicima,
– država tako legalizira nezakonito stečene prihode,
– odredbe nisu iste na svim nivoima vlasti.
Do danas nije bilo reakcije nadležnih na upućenu inicijativu.

Kaže da mu je Žilo na to rekao da će preko suda teško naplatiti odštetu i do 2028. godine. Poručio mu je da se samo ludaci sudovima obraćaju.

„Zna on kakvi su naši sudovi i tužilaštva, da to ide mnogo sporo i na taj način koristi sve te rupe i rupice u zakonu u svoju korist”, kaže Denda.

Sudu ipak vjeruje i proizvođač stilskog namještaja iz Cazina Naim Hamzabegović pa je i on prijavio „poslovanje“ sa Žilom. S njim je stupio u kontakt prošle godine kada mu je zatrebala velika mašina za izgradnju Nojeve lađe u obliku polumjeseca za lokalnu džamiju. Žilo ga je sa svojom porodicom posjetio u Cazinu, hvalio Hamzabegovićevu proizvodnju i ubijedio ga da umjesto jedne kupi dvije mašine za 91.602 KM.

„Taj gospodin izuzetno dobro vlada stručnom terminologijom. Znači, ono: potezi, funkcije, dubina, programi, programiranje – sve, sve”, prisjeća se Hamzabegović svojih utisaka. Dogovorili su se da dio plati, a dio kompenzira kroz stilski namještaj i tri CNC-mašine koje je Hamzabegović imao u svojoj proizvodnji.

“To su sve dvije-tri godine stare mašine koje sam kupio u Njemačkoj”, objašnjava Hamzabegović. On je Žili platio 15.340 KM i dao mu mašine i namještaj koji danas krasi njegov poslovni prostor u Živinicama, ukupne vrijednosti 10.700 KM.

Međutim, Žilo mu nije isporučio plaćene mašine.

 “Takav sam pakao prošao! Nemam mašine, nemam para, nemam materijala, nemam para da kupim drugu mašinu, ne mogu završiti posao. (…) ljudi otvaraju džamiju sa pola urađenog”, kaže Hamzabegović.

On je protiv Žile pokrenuo parnični postupak i podnio krivičnu prijavu. “Ja se toliko radujem susretu u sudu i pred sudom”, kaže Hamzabegović.

Dendine i Hamzabegovićeve krivične prijave su završile u Kantonalnom tužilaštvu Tuzlanskog kantona koji već vodi dva sudska postupka protiv Žile zbog prevara osoba iz Sarajeva, Mostara i Velike Kladuše.

Prema nalogu ovog tužilaštva, Žilo je uhapšen i određen mu je pritvor. On je prije hapšenja razgovarao sa novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) i rekao da je neosnovano na lošem glasu te da Denda i Hamzabegović nisu dobili robu jer je nisu u cijelosti platili. Novac će im vratiti kad i ako to sud odredi.

Sead Žilo je osam puta osuđivan za prevare teške ukupno 280.000 KM, a tek treba biti utvrđeno da li je kriv za još 260.000 KM štete drugima (Foto: CIN)

Međutim, dalek je to put. Oštećeni se, uglavnom, upućuju na pokretanje novog procesa za naknadu štete. Neke od Žilinih žrtava još to nisu uradile. Među njima je i Branislav Đokić, vlasnik bijeljinske firme „Logo“ koji je 2013. godine dao Seadu Žili i njegovoj supruzi Lidiji Boros 15.022 KM i pet apotekarskih reklamnih svijetlećih krstova vrijednih 3.217 KM u zamjenu za štamparsku mašinu koju nikada nije dobio.

„Ja sam tu vidio da tu definitivno samo ja mogu ponovo da stradam nastavljajući dalje agoniju da tužim, jer on, čovjek, svjesno ide u to, a to mu je država, je li, dozvolila tako da se ponaša. (…) Meni je advokat rekao OK, dobit ćemo mi, nije sporno, ali to je nenaplativo s njegove strane“, kaže Branislav Đokić za CIN.

Općinski sud u Zenici je 2019. godine zbog ove prevare osudio Žilinu suprugu na uvjetnu kaznu, a njega na godinu dana zatvora. Zatvorsku kaznu Žilo je zamijenio za novčanu od 36.500 KM. Platio ju je u martu ove godine, probivši rok, pa je Sud odredio da mu se novac vrati i uskoro bi trebao dobiti naredbu da ide u zatvor. Međutim, Žilo je iskoristio vrijeme nakon presude i nastavio sa prevarama.

Prodaja magle

U Gračanici živi Emir Begović koji ne samo da je ostao bez novca nego je zbog poslovanja sa Žilom postao i predmet istrage.

Begović je u martu 2020. godine, na početku pandemije korona virusa, dogovorio sa Žilom kupovinu 13.850.000 hirurških maski za 9 feninga po komadu.

Begoviću je to ličilo na izuzetnu poslovnu priliku jer je u Sloveniji imao kupca Boruta Čeha, vlasnika firme „Labena“, koji bi te maske otkupio po šest puta višoj cijeni. „Ja nisam htio da ispustim to“, kaže Begović u razgovoru za CIN.

Emir Begović iz Gračanice nikada nije vidio hirurške maske za koje je, tvrdi, unaprijed platio Žili 210.000 KM (Foto: CIN)

Pomisao da može zaraditi 6,2 miliona maraka trgovanjem maskama pomutila mu je razum u toj mjeri da nije razmišljao da je to preniska cijena za tako traženu robu pa nije provjerio da li je Žilina firma „Windsor Group“ registrovana za trgovanje medicinskom opremom.

„On je meni prodavao maglu, ali ja sam naivno išao u to“, kaže Begović za CIN, objašnjavajući da su dogovorili plaćanje u ratama.

Na osnovu predračuna koji je dobio za maske Begović mu je platio 10.000 KM na račun firme, a potom mu je, kaže, u dva navrata dao u gotovini ukupno 200.000 KM koje je imao od prodaje stana. Htio je, kaže, da se Žili pokaže kao ozbiljan partner i da osigura robu.

 „Naivno sam ušao u tu priču, bez ugovora, bez išta“, kaže Begović.

Istovremeno je napravio ugovore o isporuci maski Borutu Čehu, uz objašnjenje da će robu transportovati „Windsor Group“ jer njegova firma „Global Promet“ nije registrovana za izvoz. U tu svrhu je od Žile dobio i certifikat o usklađenosti robe sa zahtjevima Evropske unije, za koji će kasnije saznati da je lažan.

„Stvarno je zarada bila ogromna, i bile su cifre ogromne, i ja sam mlad i mene je samo zeznulo što sam ja poletio za tim parama, za tim novcem. Ono, vidio sam cifra je ogromna, može se lako zaraditi“, kaže 29-ogodišnji Begović.

Sead Žilo je kancelariju u svojoj firmi „Windsor Group“ u Živinicama opremio stilskim namještajem koji je prevarom uzeo od Naima Hamzabegovića iz Cazina (Foto: CIN)

Dogovorili su se da isporuka maski bude 18. marta 2020. godine u Sežani u Sloveniji i toga dana mu je Čeh uplatio avans od skoro 600.000 KM. Međutim, do isporuke robe nije došlo i Begović je shvatio da ga je Žilo prevario.

„Meni je postalo jasno 18. (marta, op. a.) kada je on meni rekao da su vozači krenuli i da hoće da odmore. I kada sam ga molio, samo što nisam plakao, ali, eto, molio ga, daj mi samo broj vozača ili tablice i kada sam vidio da to mulja, meni je bilo jasno“, kaže Begović.

S obzirom da je dio maski bio namijenjen za prodaju Vladi Slovenije, odnosno njihovim zdravstvenim ustanovama, u toj zemlji nastala je pometnja. Predstavnici vlasti su na pres-konferenciji objavili da ih je „Global Promet“ prevario, budući da je s tom firmom ugovor i potpisan. Uskoro je pokrenuta istraga.

Slučaj je preuzelo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, naloživši blokadu računa Begovićeve firme, a „Labenin“ avans stavilo na poseban račun. Tužilaštvo još nije odlučilo da li će i protiv koga podizati optužnicu.

S druge strane, Begović je protiv Žile i firme „Windsor“ pokrenuo parnicu na Općinskom sudu u Tuzli u kojoj traži odštetu od 210.000 KM.

Žilo je u razgovoru za CIN rekao da je maske imao u skladištu u Kini i da ih nije dovezao u BiH jer mu Begović nije platio sav iznos pa taj posao nije ozbiljno ni shvatao, iako je dobio 10.000 KM kao garanciju. Kaže da mu Begović nije dao 200.000 KM u gotovini.

 „Čujte, za takve sume novca koje Vi spominjete, mislim da normalan čovjek bi trebao da ima nekakav dokument, neki dokaz“.

Tužbe i istrage ne brinu Seada Žilu.

“Ja se ne plašim ni policije, ni SIPA-e, ni zatvora, ni sudstva jer znam koliko sam čist u ovom svemu, ali kako ćete to objasniti kćerki od osam godina koja dođe u školu pa kažu tvoj tata je ovo ili ono”.

 

image_pdfPreuzmite PDF verziju ovog članka