Suha rupa popila novac Sarajlija

Bivši direktor „Olimpijskog bazena Otoka“ uzaludno je potrošio desetine hiljada maraka građana Sarajeva na potragu za vodom. Voda nije nađena, a on je tokom mandata naplatio 20.000 KM naknada na koje nije imao pravo.

Kada je bivši direktor „Olimpijskog bazena Otoka” u Sarajevu Enes Peštek 2018. godine odlučio potražiti izvor života u krugu preduzeća, činilo se to kao odlična ideja – bazen bi imao vodu potrebnu za rad i mjesečno bi na računima uštedio i do 19.000 maraka.

Novac za ovaj projekat su dali Grad Sarajevo i Kanton Sarajevo (KS) i Peštek se odmah bacio u potragu. Međutim, novac je potrošen, ali voda nije potekla. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da pritom nije poštovao pravila.

Privatnici su bušili bez valjanih dozvola. Peštek im je posao dodjeljivao direktnim sporazumima, dijeleći nabavku na više ugovora manje vrijednosti, zbog čega priliku za angažman nisu mogle dobiti firme registrovane za radove iz oblasti geologije. Na projekat je uzaludno potrošeno 54.400 maraka.

Iste godine Peštekovi najbliži saradnici iz preduzeća i Nadzornog odbora su ga nagradili za izuzetne rezultate rada. Uglavnom nezakonitim odlukama, dobivao je bonuse na plaću u vidu stimulacija i položajnog dodatka, a dali su mu i novac za liječenje – ukupno 20.000 maraka.

On je smijenjen sa pozicije direktora prije isteka mandata, u septembru 2021. godine, jer mu Vijeće Grada Sarajeva nije prihvatilo izvještaj o radu. Aktuelna uprava je projekat vodosnabdijevanja obustavila zbog neopravdanosti.

Peštek je odbio zvanično razgovarati sa novinarima CIN-a.

Nakon smjene sa direktorske pozicije, Enes Peštek je imenovan za rukovodioca Službe fizičke zaštite i sigurnosti preduzeća (Foto: CIN)

Direktni dogovori
Javno preduzeće „Olimpijski bazen Otoka“ je jedini olimpijski bazen u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) koji pored rekreacije ima školu plivanje i ronjenja, a zadovoljava i međunarodne standarde za organizaciju plivačkih takmičenja.

Grad Sarajevo za rad „Olimpijskog bazena“ iz budžeta godišnje izdvaja do 1,5 miliona KM, a oko milion KM bazen sam zaradi. Posluje uz prosječnu godišnju dobit od oko 17 hiljada KM. Preduzeće najviše novca troši na plaće i druga primanja 44 zaposlenika. Rijetko se pronalaze sredstva za projekte koji bi obogatili usluge ili poboljšali rad. Ipak, prilika se ukazala 2018. godine.

Direktor preduzeća tada je bio Enes Peštek, magistar menadžmenta u sportu. On je prije toga bio vijećnik Stranke demokratske akcije u Gradskom vijeću Sarajeva. Ubrzo nakon preuzimanja funkcije oživio je staru ideju da bazen ima sopstvenu vodu, s obzirom da mjesečno troši oko pet miliona litara sa računima do 19 hiljada KM.

Za pronalaženje vode Kanton i Grad Sarajevo su izdvojili 140.000 KM. Ovim novcem je trebalo platiti izradu projekta geološkog istraživanja, bušenje u krugu preduzeća i ostale radove opisane u projektu.

Preduzeće za ove poslove nije raspisivalo javni tender već ih je direktor „Bazena“ direktno dogovarao. Iz Agencije za javne nabavke BiH kažu da se odluka o tome kako će se izvršiti nabavka donosi na osnovu procijenjene vrijednosti nabavke. Ukoliko se poslovi dogovaraju direktno, njihova vrijednost na godišnjem nivou ne smije biti veća od 6.000 KM.

Peštek je, naime, za devet mjeseci potpisao devet direktnih sporazuma. Četiri su se odnosila na izradu projekata i elaborata, a svi su bili skoro istovjetnog sadržaja.

Najviše poslova dobio je „InfraPlan“ iz Sarajeva koji nije bio registrovan za poslove iz oblasti geologije i zbog toga nije mogao ni raditi na projektu.

Da bi dobio posao, „InfraPlan“ je ušao u konzorcij sa firmom „GeoAVAS“ koja je jedna od 17 registrovanih firmi u Sarajevu za obavljanje ovih radova. Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije kažu da se problem može riješiti na taj način, međutim „InfraPlan“ nije mogao biti nosilac projekta što se u ovom slučaju desilo.

„Ja radim znate koliko posla i niko mi nikad nije vratio nit je rekao da ne mogu“, kaže direktor „InfraPlana“ Zlatan Talić, tvrdeći da je sve radio u skladu sa propisima.

Ova firma je 2018. godine za četiri mjeseca sa Peštekom potpisala četiri direktna sporazuma za izradu projekta, elaborata i nabavku cijevi, vrijedna 26.676 KM.

Istovremeno, Peštek je potpisao još tri ugovora za bušenje, vrijedna 20 hiljada KM, a ovaj put je izabrao firmu „Hidro-geo inžinjering“ iz Tešnja.

Osim što je angažovana firma koja nema dozvolu za rad na ovakvom projektu, prekršen je i Zakon o geološkim istraživanjima FBiH jer „Bazen“ 2018. nije pribavio odobrenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za detaljno istraživanje podzemnih voda.

Novinari CIN-a su pronašli da je Talićeva firma predala projekte i elaborate gotovo jednakog sadržaja, naplativši tako više puta za isti posao. Dokumenti sadrže identične slike, karte, formulacije pa čak i slovne greške.

Međutim, Talić kaže da se ne sjeća koje je tačno dokumente radio niti šta je pisalo u njima: „Stvarno ne znam da sam, kako se zove, četiri puta pisao isto. To je nemoguće. Neće niko to platiti niti ću ja ikad to dati.”

Od augusta do decembra 2018. godine urađeni su projekti i elaborati o istraživanju, bušeno je do 165 metara dubine, ali voda nije pronađena.
Nova godina, novi ugovori
Peštek je u februaru 2019. odlučio sa projektom krenuti ispočetka, kao da se prošle godine nije ništa radilo. Nastavio je po starom, praveći slične greške.

Ovaj put je angažovao firmu „Geo Konzalting“ za izradu projekta istraživanja podzemnih voda. Za razliku od „InfraPlana“, ova firma je imala dozvolu za geološka istraživanja na osnovu čega je „Bazen“ i dobio odobrenje za bušenje od Ministarstva.

Međutim, novinari su pronašli da i projekat koji je uradio „Geo Konzalting“ ima skoro isti sadržaj kao i dokumenti „InfraPlana“ koje je „Bazen“ 2018. godine već platio.

Direktor „Geo Konzaltinga“ Elvir Manso kaže da nije upoznat sa sadržajem projekta iako ga je potpisao. Njegova firma je za posao dobila skoro 7.000 KM.

Peštek nakon toga ponovo angažuje „InfraPlan“ i plaća mu 7.000 KM da daje savjete kako do „Bazena“ dovesti mašine i bušiti do dubine od 300 metara.

Firma Zlatana Talića „InfraPlan“ je na projektu vodosnabdijevanja „Olimpijskog bazena Otoka“ za devet mjeseci zaradila skoro 34.000 KM (Foto: CIN)

Poslije toga više ništa nije urađeno na projektu. Čak je i inspektor Federalne uprave za inspekcijske poslove početkom 2021. godine tražio da započnu radove kako je naloženo Rješenjem Ministarstva. Peštek je tada dao izjavu inspektoru, ali u njoj nije spominjao radove iz 2018. godine.

Međutim, dozvole su istekle, a nova uprava „Bazena“ je obustavila projekat jer je utvrdila da je neopravdan.

Sadašnji direktor „Olimpijskog bazena Otoka“ Avdija Hasanović ističe da niko u preduzeću nije analizirao dokumentaciju, ali da je on to uradio nakon što je CIN počeo istraživanje. Kaže da je bio šokiran nakon što je pregledao projekte i elaborat: „30 hiljada KM je plaćeno za 10 stranica teksta koji se sumanuto prepisuje iz projekta u projekat, iz elaborata u elaborat“.

Na neuspjeli projekat je potrošeno oko 54.400 KM, a još je jedan ugovor platio „Bazen“ iz vlastitih sredstava. Najveći dio je dobila firma „InfraPlan“.

Tužilaštvo KS je 2019. godine dobilo anonimnu prijavu zbog ovog projekta, ali je odlučilo da se istraga neće sprovoditi jer ne postoji osnovana sumnja da je počinjeno krivično djelo.

Unatoč potrošenom novcu, voda nije pronađena, a nova uprava “Bazena” je podnijela krivičnu prijavu Tužilaštvu KS o neuspjelom projektu (Foto: CIN)

Vruć krompir
Peštekova prosječna plaća tokom četverogodišnjeg mandata je bila oko 2.700 KM. Ubrzo nakon preuzimanja direktorske funkcije njegova mjesečna primanja su počela rasti. Novinari CIN-a otkrivaju da je dobijao naknade na koje nije imao pravo.

On je za to imao podršku i bliskih saradnika i članova Nadzornog odbora „Bazena“ Amine Mujkić, Mehmeda Muharemovića i Omera Hadžiomerovića. Dodijelili su mu stimulaciju, položajni dodatak i naknadu za liječenje u ukupnom iznosu 20 hiljada KM.

Danas se ne sjećaju kako i zašto su mu omogućili da prima ove naknade ili prebacuju krivicu jedni na druge.

Nagradili su ga šestomjesečnom stimulacijom od 30 posto zbog izuzetnih rezultata i pozitivnog poslovanja u 2018. Za pola godine je uz plaću dobio više od četiri hiljade KM stimulacije.

Stimulaciju su mu dali na osnovu kantonalnog zakona koji se ne odnosi za gradsko preduzeće, što je potvrdila i kantonalna inspekcija.

U martu 2019. godine Peštek je donio pravilnik kojim je, uz ostalo, za direktora propisao položajni dodatak od 20 posto na plaću. Četiri dana kasnije potpisao je sa Nadzornim odborom novi ugovor kojim su finalizirali trajno povećanje njegove plaće.

Advokat za privredno, građansko i radno pravo Mirza Džananović kaže da direktor ne bi uopće trebao donositi pravilnik u kojem stoji da mu pripada dodatak.

Bivši članovi Nadzornog odbora Hadžiomerović i Muharemović se ne sjećaju zbog čega su dali dodatak Pešteku niti čija je to ideja. Sigurni su da nije bila njihova, ali su je ipak podržali.

Bivša predsjednica Nadzornog odbora Amina Mujkić nije bila u mogućnosti razgovarati sa novinarima CIN-a zbog zdravstvenih problema. Iz pravne službe „Olimpijskog bazena Otoka” kažu da položajni dodatak ne propisuje nijedan akt preduzeća. Ipak, Peštek je na osnovu njega dobio oko 13 hiljada KM.

„Ako vama hoće neko da pogoduje, on će vama izmisliti položajni dodatak zato što radite neki posao, još 20 posto. Šta to znači? Ili je plata ili nije plata. Ako je stimulacija, onda mora da bude poseban razlog zašto je to”, rekao je Elvir Hadžiahmetović, predsjednik Skupštine preduzeća.

Elvir Hadžiahmetović, predsjednik Skupštine „Bazena“, kaže da direktor ne može biti stimulisan za redovni posao, nego za izuzetne rezultate (Foto: CIN)

Sporni pravilnik je i dalje na snazi, ali aktuelni saziv Nadzornog odbora je odlučio da direktor Hasanović neće koristiti ovu privilegiju. On kaže da nije stigao izmijeniti Pravilnik, ali da to ima u planu.

Osim stimulacije i položajnog dodatka Peštek je dobio i 1.836 KM za liječenje člana porodice zaraženog koronavirusom. To su mu odobrili najbliži saradnici koji za to nisu imali ovlasti.

„Ne smatram da je tu počinjeno krivično djelo, ili prekršaj, ili bilo šta slično tome jer je bio u pitanju ljudski život i uradila bih to za bilo koga kad je u pitanju život”, rekla je pravna savjetnica Muamera Efendić.

Većina uposlenika „Olimpijskog bazena Otoka” je bila zaražena koronavirusom, ali je Peštek jedini dobio naknadu za liječenje.

Peštek je prijevremeno smijenjen 23. septembra 2021. godine, nakon što Gradsko vijeće nije usvojilo Godišnji izvještaj o radu preduzeća. Šest mjeseci kasnije novi direktor je na inicijativu Nadzornog odbora dostavio Tužilaštvu KS drugu krivičnu prijavu protiv Pešteka. U njoj je navedeno da je: zloupotrijebio položaj, nesavjesno radio, netransparentno trošio javna sredstva i narušavao procedure prilikom isplata stimulacija i naknada za liječenje u svoju i korist najbližih saradnika, a na štetu preduzeća. Tužilaštvo i dalje provjerava da li postoje elementi krivičnog djela u vezi sa nabavkama i isplaćivanjem naknada.