U Sarajevu je održana konferencija “Sloboda govora, izražavanja i mediji ‘pod opsadom’“ na kojoj su predstavnici međunarodne zajednice, vlasti i civilnog društva te novinari i pravnici razgovarali o pravu na slobodno izražavanje i zaštiti novinara.

Organizatori konferencije, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) i Balkanska istraživačka mreža u Bosni i Hercegovini (BIRNBiH) u saradnji s Ambasadom Kraljevine Švedske u BiH su istakli da je vrijeme upornog urušavanja slobode govora tokom proteklih godina kulminiralo najavljenim izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske i pokušajem kriminalizacije klevete.

„Zakonik, naravno, nije ograničen na nivo Republike Srpske i svi mi možemo biti predmetom zakona ukoliko se usvoji. A to će značajno otvoriti prostor za autocenzuru novinara i aktivista u civilnom društvu, ali, naravno, i opozicije u nekom širem smislu“, kazala je direktorica CIN-a Leila Bičakčić.

Tokom izlaganja u prilog izmjenama, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica je rekao da izmjene nisu predložene da bi se ograničile novinarske slobode, već da će „na udaru zakona“ biti „samo onaj koji svjesno iznosi neistinu s namjerom da nekom nanese štetu“.

Poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sabina Ćudić je rekla da je nacrt već postigao efekt zato što je izazvao strah, pa je zaključila da bi najbolje bilo da bude povučen.

Nakon argumentovane rasprave u koju su se uključili pravnici, poslanik Mazalica je iznio i svoje dileme u vezi s Nacrtom, posebno previsokim kaznama, koje dosežu i do 120.000 KM:

„Da budem iskren, ja mislim da mi možemo sasvim normalno živjeti bez ovog zakona u smislu dekriminalizacije klevete (…), ali mislim da postoji potreba za nekim drugim izmjenama.“

Osim na namjere zakonodavca u Republici Srpskoj, učesnici konferencije su upozorili i na moguće negativne implikacije Nacrta zakona o prekršajima u Kantonu Sarajevo, kojim se propisuje da prekršaji mogu biti učinjeni i putem medija i društvenih mreža te prvi put određuju prekršajne kazne za nasilje na internetu.

„Policija će biti ta koja će određivati šta je po njima ‘fake news’ (prim. a. lažna vijest) i dezinformacija. (…) Za ovako ozbiljnu stvar moraju biti prevashodno uključeni novinari, mediji i cijela naša zajednica“, upozorio je na važnost ozbiljnije rasprave i argumentacije pri donošenju ovakvih zakonskih normi direktor Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRNBiH) Denis Džidić.

Novinari iz Mađarske, Srbije i BiH su upozorili da dodatno urušavanje slobode govora i dalje ograničavanje medijskih prava te razvijanje represivnih mehanizama u zemlji značajno utječu na nezavisno novinarstvo, porast autocenzure i smanjenje broja profesionalnih novinara te povećavaju prostor za manipulaciju i razvoj nedemokratskih režima.

Na trend urušavanja demokratije i smanjivanja prostora za civilno društvo i slobodu medija osvrnula se i ambasadorica Kraljevine Švedske u BiH Johanna Strömquist.

„Pošto znamo da je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata prošle godine u decembru, smatramo da je pravo vrijeme da se razmišlja o demokratiji. Znamo da su ljudska prava, demokratija i sloboda govora ključne vrijednosti EU, tako da smatramo da je sada vrlo značajno da se u Bosni i Hercegovini razgovara o ovim bitnim temama“, zaključila je ambasadorica Strömquist.