Od početka predizborne kampanje 3. septembra 2010. godine, vjernici su se često nalazili u situaciji da ih vjerski lideri pozivaju na izlazak na izbore tokom vjerskih obreda i ceremonija, na kojima su u prvim redovima bili prisutni visoki uglednici samo jedne političke stranke.
Za vrijeme blagoslova crkve sv. Mateja na Rudniku u Mostaru 19. septembra, biskup Ratko Perić pozvao je vjernike da izađu na izbore i glasaju ‘po savjesti’, te da se ne žale na izabrane predstavnike ako 3. oktobra ostanu u svojim kućama. Tom prilikom, u prvim redovima sjedili su visoki čelnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), predvođeni predsjednikom stranke Draganom Čovićem.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, nisu dobili komentar biskupa Perića jer im je rečeno da on ne daje izjave, te da je stav Katoličke crkve o izborima objavljen u proglasu Biskupskih konferencija u Banjoj Luci 2. jula 2010. godine.
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BiH) i Republike Hrvatske su tada pozvale izbjegle bosanskohercegovačke (bh.) Hrvate da se registruju za predstojeće izbore. Katolički župnici su upućeni da ‘analiziraju stanje glede izbora u BiH i daju prijedloge za djelovanje’, dok su javne osobe podrijetlom iz BiH pozvane da budu primjer.
Pozivu su se između ostalih odazvali gradonačelnik Zagreba Milan Bandić (rodom iz Donjih Mamića), kao i proslavljeni hrvatski rukometaši Slavko Goluža (iz Stoca) i Denis Buntić (iz Ljubuškog), koji su podržali kandidaturu Borjane Krišto iz HDZ-a, za člana Predsjedništva BiH.
U anketi koju je za potrebe CIN-a u periodu od 10. do 13. septembra proveo Prism Research, 45,6 posto bh. građana izjavilo je da smatra kako je svaka od tri glavne vjerske zajednice pristrasna, ili donekle pristrasna prema političkim partijama i kandidatima, a 73,6 posto da će vjerske zajednice igrati važnu ulogu tokom predizborne kampanje.
Istraživanje je provedeno na kompjuterski izabranom uzorku od 300 ispitanika kako bi se saznalo šta građani misle o tome gdje prestaje vjerski, a počinje politički angažman vjerskih zajednica.
Od ukupnog broja ispitanika 152 su se izjasnili kao Bošnjaci, 96 kao Srbi, 37 kao Hrvati, osmoro kao ostali, a sedmero građana se odbilo izjasniti.
Malo više od polovine ispitanih živi u ruralnim sredinama i istraživanje je pronašlo da se njihovi stavovi ne razlikuju značajno od onih iz gradskih sredina.
Iako se dvije trećine ispitanika u anketi izjasnilo pripadnicima tri većinske konfesije, velika većina njih (79,6 posto) se slaže u tome da vjerski lideri ne bi trebali da sugerišu građanima za koga će glasati.
Ispitanici u anketi koji navode kako ne pripadaju niti jednoj od većinskih vjerskih zajednice (26 posto), bili su daleko kritičniji u stavu da vjerske zajednice ne trebaju podržavati političke stranke.
Dunja Jelovac, potpredsjednica Naše Stranke, kaže da se politika na ovim prostorima nije nikada vodila racionalnim ciljevima već se uglavnom manipulisalo emocijama glasača. Ona dodaje da se vjerske zajednice igraju važnu ulogu u manipulasanju emocijama vjernika, jer se kao i nacionalističke stranke, obraćaju jednom dijelu a ne svim građanima BiH.
Predsjednik Sabora Islamske zajednice Edhem Bičakčić kaže da vjerski službenici ne bi trebali pokazivati svoje mišljenje tokom obavljanja svoje službe, a ono što čine ‘privatno, na sijelu, to je njihova stvar.’
Nakon što je Sulejman Tihić, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), u intervju Nezavisnim novinama 25. marta 2010. kazao da su ljudi u Dobrovoljačkoj ulici pobijeni, a zločin je zločin bez obzira na broj žrtava, uslijedile su reakcije najviših islamskih službenika.
Sredinom jula na otvorenju džamije u Tešnju, reisov izaslanik Naibu-reis hafiz Ismet ef. Spahić je izjavio: ‘Onaj ko nema čvrstu vjeru može reći da je u Dobrovoljačkoj bio zločin’, te pozvao vjernike da dobro razmisle ‘kako ne bi u BiH bila najjača politička partija ona koja ovu zemlju ne voli.’
Pet dana nakon početka izborne kampanje, 8 septembra 2010. godine, Reis ul Ulema Mustafa Cerić je u bajramskom intervjuu Avazu otkrio svoje mišljenje o predsjedniku SDA Tihiću: ‘Prozivati borce Armije Republike BiH, recimo, da su teroristi, jeste nešto što je nedopustivo i za svaku osudu.’
Prilozi, obnova i povratak
Vjerske organizacije daju na svojim skupovima priliku strankama da se hvale svojim zaslugama.
Na svetoj misi povodom proslave posvete gradilišta crkve sv. Ante u opštini Derventa, koju je 21. septembra ove godine pred oko 1.000 vjernika predvodio kardinal Vinko Puljić, prisutnim vjernicima se obratio i kandidat HDZ-a za potpredsjednika Republike Srpske (RS) Ivo Kamenjašević. On je izjavio kako je stranka koju predstavlja pomogla gradnju crkve sa 30.000 KM, a elektrifikaciju mjesne zajednice Velika Bukovica sa 100.000 KM.
Dešava se da jedna politička partija kritikuje drugu zbog zloupotrebe vjerskih svetkovina za političku promociju, a da se na slijedećim izborima nađe i sama u istoj situaciji.
U 2008. godini dobojski ogranak Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) uputio je prigovor Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), zato što je, umjesto javne molitve za Radovana Karadžića u Hramu presvete Bogorodice, održan predizborni skup i stranačka promocija Srpske demokratske stranke. CIK je ovaj prigovor odbio kao neosnovan.
Ove godine 21. septembra, šestorica visokih dužnosnika SNSD-a, od kojih su četvorica kandidati stranke na oktobarskim izborima, proglašeni su kumovima novoizgrađenog Sabornog spomen-hrama u Doboju zbog ukupnog priloga od 120.000 KM.
Milorad Dodik koji je predvodio delegaciju, tada je izjavio kako su željeli da budu kumovi ‘jer hram nas okuplja, manifestuje naše jedinstvo, jača našu vjeru u Srpsku pravoslavnu crkvu, u Srpsku i srpski narod.’
Mirko Okolić, član organizacionog odbora za izgradnju crkve i funkcioner SDS-a, kaže da nije bilo u redu da predsjednik Vlade RS-a napravi promotivni skup od licitacije za izbor kuma hrama, koja se po njegovoj procjeni dešavala pred oko 5.000 vjernika.
Spomen-hram je osveštao episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda. Prošle godine su mediji objavili da se Kačavenda, nakon arhijerejske liturgije u hramu Rođenja Presevete Bogorodice u blizini Bijeljine, pomolio Gospodu Bogu da podari snagu Miloradu Dodiku da odbrani Srpsku.
Ponekad se i službena tijela vjerskih zajednica, a ne samo njihovi prvaci, u svojim saopštenjima zahvaljuju pojedincima koji su kandidati na ovogodišnjim izborima, zbog pomoći u napretku vjerske zajednice ili na svemu što su učinili za svoj narod.
Ured za zekat Rijaseta Islamske zajednice objavio je 7. septembra 2010. godine saopštenje u kojem je navedeno da je ovu obavezu ispunilo više lica, a poimence je naveden samo predsjednički kandidat i osnivač Stranke za bolju budućnost Fahrudin Radončić, koji je ‘iz svoje lične imovine’ odvojio 50,000 KM i uplatio na račun Rijaseta.
Svaki musliman dužan je jednom godišnje izdvojiti 2,5 posto od viška svoje dobiti i darovati to socijalno ugroženim kategorijama ili Islamskoj zajednici za njene potrebe. Islamska zajednica do ove godine nije u sredstvima javnog informisanja objavljivala podatke o pojedinačnim sumama zekata.
‘Nije ni ove godine nešto previše, bila jedna informacija … proćiće i ovo poslije 3. oktobra’, kaže Bičakčić.
Više novca za vjeru tokom izborne godine
Svake godine vjerske zajednice dobijaju novac iz budžeta na svim nivoima vlasti, ali izdvajanja javnog novca za religiju se povećavaju u izbornim godinama.
U izbornoj 2008. godini, Republički sekretarijat za vjere pri Ministarstvu prosvjete i kulture RS-a, prekoračio je dodijeljena sredstva, te je umjesto planiranih 4,6 miliona KM za pomoć vjerskim zajednicama, potrošio preko 7 miliona KM, navodi se u izvještaju Glavnog revizora RS .
Te godine, revizori RS-a su također otkrili da su pojedina ministarstva, u čijoj nadležnosti nije pomaganje vjerskih zajednica, dale gotovo milion KM donacija vjerskim zajednicama. Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS učestvovalo u obnovi, rekonstrukciji i izgradnji vjerskih objekata sa 714.000 KM, a Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS sa 220.000 KM, naveli su revizori.
U 2009. godini Republički sekretarijat za vjere je za pomoć vjerskim zajednicama potrošio 5,9 miliona KM, 1,5 miliona KM više od planiranog.
Na spisku objekata koji su se obnavljali tokom 2009. iz sredstava Fonda za povratak BiH nalaze se i više novoizgrađenih vjerskih objekata, poput Islamskog centra u Jablanici (30.000 KM) i pravoslavne crkve u Banji Vrućici pored Teslića (50.000 KM). Iz Jablanice se tokom rata nisu protjerivali Bošnjaci muslimani, kao što se ni Srbi pravoslavci nisu protjerivali iz Teslića. Unija za održivi povratak i integracije u BiH je analizirajući ovakve slučajeve ocijenila da se radi o nenamjenskom trošenju.
Tokom 49. zasjedanja biskupske konferencije BiH sredinom jula ove godine, Davor Čordaš, dopredsjednik RS iz reda hrvatskog naroda, otkrio je vatikanskom ambasadoru, da će 1.5 miliona KM biti izdvojeno iz Fonda za povratak BiH za obnovu objekata u vlasništvu Katoličke crkve.
Četiri ugovora o dodjeli preko 2 miliona KM Čordaš je potpisao sa predstavnicima Katoličke crkve u septembru, u jeku predizborne kampanje.
