Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) odbilo je provjeriti da li je predsjednica Okružnog privrednog suda u Doboju Jovanka Jovanović prijavila svu imovinu koja je otkrivena zahvaljujući velikom curenju podataka iz švicarske banke „Credit Suisse“ jer mora zaštititi privatnost sutkinje.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su otkrili da sutkinja i njen suprug Janko Jovanović, šef carinarnice u Brodu, imaju 13 nekretnina u Bosni i Hercegovini (BiH) i regionu koje su kupili za oko 720 hiljada maraka. Sve su stekli do 2010. godine kada je Jovanović otvorio račun u švicarskoj banci „Credit Suisse“ na kojem je u jednom trenutku imao oko tri miliona maraka (oko 1,6 miliona franaka). Taj novac bračni par Jovanović nije mogao legalno zaraditi jer njihova primanja nisu bila ni približno dovoljna za to.
Zbog reakcija na priču i već poljuljanog povjerenja građana u pravosuđe CIN je od VSTV-a zatražio da njihovi službenici sami pregledaju imovinske kartone sutkinje, uporede ih sa dokumentacijom koja je prikupljena tokom rada na priči te odgovore javnosti da li je sutkinja Jovanović prijavila svu svoju i imovinu supruga.
VSTV je ovaj zahtjev odbio uz objašnjenje da mora štititi lične podatke te da bi poređenje podataka koje su otkrili novinari sa onima koje je sutkinja Jovanović upisala u svoj imovinski karton predstavljalo dodatnu analizu. Prethodno su odbili i zahtjev novinara za uvid u karton.
Evropska komisija je tražila od BiH da u prošloj godini „hitno uspostavi kredibilan i rigorozan sistem provjere imovine sudija i tužilaca te članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća“. Sistem nije uspostavljen, a VSTV odbija provjeriti potpunost upisanih imovinskih podataka, čak i na zahtjev javnosti u slučaju očiglednog nesklada u primanjima i imovini dobojske sutkinje.
Prema Zakonu o VSTV-u, sudije i tužioci svake godine podnose ovom vijeću finansijske izvještaje u kojima navode svoju imovinu i primanja. Izvještaji, također, uključuju i informacije o bračnim drugovima i djeci sa kojom žive.
CIN je 2015. godine zatražio ove izvještaje, ali ih je VSTV i tada odbio dostaviti uz obrazloženje da bi time mogla biti povrijeđena privatnost ovih osoba. U Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH su ovo smatrali zloupotrebom prava, navodeći da se institucije neosnovano pozivaju na zaštitu ličnih podataka i donose proizvoljne odluke, a trebale bi cijeniti javni interes i objaviti ove informacije.
Uz brojne opstrukcije, otpore i negodovanja CIN je 2019. godine prikupio i objavio biografije te podatke o: primanjima, nekretninama, vozilima, ušteđevini, kreditima, dionicama i sudskim postupcima nosilaca pravosudnih funkcija i od tada neprestano radi na dopunjavanju baze podataka „Imovina sudija i tužilaca“ novim profilima kako bi građani bili bolje informisani o članovima pravosudne zajednice u zemlji.
