Okrugli sto „Povjerenje javnosti i učinkovitost pravosuđa“ okupio je članove pravosudne zajednice: predstavnike Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, sudova, tužilaštava te advokate i uposlenike ministarstava. Oni su diskutovali o temama koje su bile predmet višemjesečnih istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN): o mogućnostima sprečavanja i unapređenja instituta zastare, dodjeli službenih branilaca u krivičnim predmetima te odgovornosti u radu pravosuđa i važnosti ovih principa za antikorupcijsko djelovanje u zemlji.

Istraživanje je pokazalo da zastare u krivičnim predmetima najčešće nastupaju zbog nedostupnosti optuženog i osuđenog, ali i zbog zloupotrebe procesnog prava te nemara ili nepažnje u radu pojedinaca. Na sudovima u Bosni i Hercegovini godišnje zastari između 230 i 340 krivičnih predmeta jer prođe zakonom određen rok trajanja sudskog postupka i izvršenja presude. U ovakvim slučajevima se ne utvrdi da li su optuženi zaista krivi niti osuđeni odsluže kaznu.

No, u disciplinskim postupcima se utvrdilo da su tek u malom broju slučajeva za zastaru bile odgovorne sudije. Oni su dobili opomene ili su kažnjeni smanjenjem plaće dok većina zastara prolazi bez utvrđene subjektivne odgovornosti.

„Prema istraživanju od 2017. do danas preko 1.700 predmeta je zastarilo. U samo 27 predmeta sudije su kažnjene disciplinski za zastare koje su se dešavale“, kazala je direktorica CIN-a Leila Bičakčić.

Šef Odjela za pravosudnu analitiku i izvještavanje Sekretarijata Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Rusmir Šabeta je rekao da VSTV ovo smatra vrlo važnim i osjetljivim pitanjem kojem od početka rada posvećuje pažnju kako bi se prevenirale eventualne nepravilnosti u radu tužilaštava i sudova.

Sutkinja Općinskog suda u Sarajevu Lejla Džaferbegović je rekla da nisu uvijek sudije i tužioci problem, nego i zakonodavci koji izmjenama odredbi zakona koji se tiču zastare pogoduju izvršiocima krivičnih djela: „Ono što se posebno ističe kao problematika jeste da krivična sankcija i krivično gonjenje gube funkciju i smisao“.

Učesnici su na drugom panelu razgovarali o institutu zastupanja po službenoj dužnosti u zemlji. CIN-ovo istraživanje, koje je objedinilo podatke iz sudova širom zemlje od 2005. do kraja 2022. godine, pokazuje da se za ove advokate godišnje izdvaja u prosjeku oko 11 miliona KM.

Istraživanje je ukazalo i na niz manjkavosti poput netransparentnog sistema dodjele advokata te neravnopravne zastupljenosti advokata prilikom izbora – godinama su trojica advokata među desetero najplaćenijih, a jedan od njih sedamnaest godina drži ubjedljivo prvo mjesto.

„I dalje postoji praksa da sudije koje rade na predmetima dozvoljavaju osumnjičenima u krivičnim predmetima da sami biraju advokate po službenoj dužnosti, a u tom procesu učestvuju i sami advokati koji se preporučuju ljudima koji su povratnici u vršenju krivičnih djela. Učestvuju i sudije i tužioci i policijski službenici, odnosno čuvari u zatvorima“, navela je Bičakčić detalje iz istraživanja.

U Republici Srpskoj je ovaj problem dijelom riješen nakon izmjena Zakona o krivičnom postupku 2021. godine. Predsjednik Zbora advokata Istočno Sarajevo Aleksandar Majkalović kazao je da osumnjičeni više nema pravo da bira advokata po službenoj dužnosti, nego to za njega radi predsjednik suda sa liste advokata koji su izrazili želju i ispunjavaju uslove da budu na listi branioca po službenoj dužnosti. Ipak, istaknuto je da i ovaj sistem treba nadograditi kako bi redoslijed branioca pri izboru bio što transparentniji.

Učesnici su zaključili da je potrebno mijenjati zakone i u Federaciji BiH i na državnom nivou. Advokatska komora FBiH je to predložila VSTV-u, koji je prijedlog proslijedio resornim ministarstvima još 2021. godine, ali oni još ništa u vezi sa tim nisu poduzeli.

Okrugli sto je organizovao CIN kao dio projekta koji finansira MATRA, fond Ambasade Holandije u Bosni i Hercegovini.